Kriza u Agrokoru, koji je i vlasnik trgovačkog lanca Mercator sa 10.000 zaposlenih u Sloveniji i trećinskim udjelom u maloprodaji u državi, i dalje je jedna od središnjih tema medija u susjednoj državi, a jedna od zadnjih vijesti koju neslužbeno objavljuju mediji u srijedu je navodna namjera direktora Mercatora Tonija Balažica da danas na sastanku nadzornog odbora tvrtke u Zagrebu ponudi svoju ostavku.
Tu vijest objavili su Slovenska televizija, ljubljansko “Delo” i dnevni list “Dnevnik”, te vodeći portali, no Balažic, koji je na čelu tvrtke bio i godinu dana prije nego ju je preuzeo Agrokor, ne želi ju komentirati.
Dobro obaviješteni portal Siol.net, blizak službenim državnim strukturama, navodi kako je Balažicev potez “prinudni izlaz” zbog sadašnje situacije, a neki mediji spominju i navodna razilaženja s vlasnikom i članovima upravnog odbora koje je kod kupnje Mercatora postavio Agrokor.
Balažic je zadnjih tjedana u vezi s događajima u Agrokoru i odnosima s dužnicima javno iznio više smirujućih izjava u kojima je naglasio da Mercator, i nakon što je postao dio koncerna Agrokor, zadržava dobar dio samostalnosti u financijskom poslovanju te da je pravovremeno sklopio ugovor s bankama o reprogramiranju svojih kreditnih obveza.
Isto tako, on je odbacivao mogućnost da Agrokor na račun novčanog toka u Mercatoru pokušava “izvući” što više sredstava za smanjivanje svojih kreditnih obveza.
No, kako danas navodi portal Siol.net, Mercator u svojim ugovorima s bankama ipak ima određene klauzule koje ga dovode u opasnost u slučaju da se stvari s Agrokorom i bankama počnu odvijati negativnim pravcem.
Najvažnija je pri tome klauzula u ugovorima s bankama, poznata pod engleskim imenom “cross-default”, što znači da u slučaju dospijeća obveza Agrokora, automatski i odmah dospijevaju i obveze Mercatora.
U slovenskom medijskom prostoru pojavljuju se ovih dana i špekulacije kako bi zbog socijalnog utjecaja Slovenija na neki način mogla “otkupiti” Mercator, ali je većina stručnjaka koje su mediji o tome konzultirali vrlo skeptična prema tome, jer ističu da je Mercator i prodan zbog kreditne opterećenosti njegovih ranijih vlasnika i nesigurne vlasničke strukture u kojoj je dominirala u međuvremenu prodana Pivovarna Laško (PL), koja na kraju nije mogla vraćati zaduženja pa je na kraju prodana Heinekenu. Također ističu da je pitanje bi li Slovenija sebi mogla priuštiti takav potez zbog visine sredstava koju bi iziskivala takva operacija, ali i nenaklonjenosti Europske unije velikom i netransparentnom državnom vlasništvu te kreditiranju tvrtki u suprotnosti s europskim pravilima o tržišnom natjecanju, posebno zato jer je Europskoj komisiji obećala i privatizaciju najvećeg dijela Ljubljanske banke do kraja ove godine.
Zanimljiva je i suzdržanost koju je u tom smislu pokazao ministar poljoprivrede Dejan Židan, najodlučniji protivnik prodaje Mercatora prije tri godine i jedan od najsuzdržanijih slovenskih političara kad je riječ o hrvatskim investicijama u Sloveniji općenito.
Na pitanje lista “Dnevnik” o tome razmišlja li država ponovo o otkupljivanju Mercatora, on je odgovorio da vlada prati događaje u Agrokoru, ali da više informacija u sadašnjem trenutku ne može dati.
Sporazumi koje je postigao s bankama štite Mercator, slovenski dobavljači i prehrambena industrija kažu da s plaćanjem obveza Mercatora za sada nemaju teškoća, a želim da se u Agrokoru nađe takvo rješenje da posljedice sadašnje krize ne osjete zaposleni nego da padnu na teret vlasnika, kazao je Židan.
I kabinet slovenskog premijera Mire Cerara potvrdio je da “prate rasplet događaja” u hrvatskom koncernu, navodi u srijedu ljubljanski “Dnevnik”.
