Europske zemlje se založile za brži povratak ekonomskih migranata

Velika većina zemalja članica Europske unije suglasila se u četvrtak da je potreban zajednički nadzor vanjskih granica, a Europska komisija bi do kraja godine trebala predložiti konkretne mjere za nadzor vanjskih granica, izjavio je luksemburški ministar za vanjske poslove, azil i imigracije Jean Asselborn.

Uz jači nadzor na vanjskim granicama potrebno je što prije uspostaviti centre za prihvat i registraciju migranata, tzv. “hotspots” u Grčkoj i Italiji. U tim centrima bi se određivalo tko ima pravo na međunarodno zaštitu, a tko nema pravo na azil i mora biti vraćen natrag u svoju zemlju. Oni koji bježe pred ratom i nasiljem dobili bi azil i onda bi se raseliti po zemljama članicama.

Što se tiče povratka ekonomskih migranata, EU će pripremiti mjere za njihovo sustavno vraćanje. “EU i zemlje članice trebaju učiniti više u pogledu povratka migranata. Povećan broj povrataka trebao bi služiti kao sredstvo odvraćanja za neregularne migrante”, kaže se u zaključcima. Sadašnja politika vraćanja migranata smatra se neučinkovitom. Prema podacima Europske komisije, prošle je godine samo 39 posto od onih koji su trebali biti vraćeni doista napustilo teritorij EU-a. “Mi možemo prihvatiti i podržati podršku ljudima kojima to treba, izbjeglicama samo ako one kojima ne treba međunarodna zaštita budemo brzo vraćali”, rekao je njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere.

Što se tiče jačanja nadzora vanjskih granica, Luksemburški ministar Asselborn i povjerenik za unutarnje poslove Dimitris Avrampoulos rekli su da zemlje članice trebaju do 16. listopada obavijestiti europsku agenciju za nadzor granica Frontex koliko joj ljudi i opreme mogu staviti na raspolaganje. Frontex je objavio da im treba 700 stručnjaka. Avramopoulos je rekao da je EU na važnom raskrižju – treba odlučiti hoće li upravljanje vanjskim granicama ostati u nadležnosti zemalja članica ili će se ići prema zajedničkom nadzoru.

Najavio je da će Komisija do kraja godine predstaviti konkretne prijedloge za zajednički nadzor. Ključnu ulogu u zajedničkom nadzoru granica imat će Frontex, koji će se trebati kadrovski i tehnički ojačati. Asselborn je rekao da schengenski sustav bez nadzora unutarnjih granica može jedino preživjeti ako se vanjske granice budu učinkovito nadzirale.

Izbjeglička kriza u Europi trajat će godinama, ocijenio je u četvrtak predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, poručivši da se s tim u vezi ne treba imati iluzija. “Ova izbjeglička kriza trajat će određen broj godina. Nemam iluzija da će ovo kroz što prolazimo sada brzo biti prošlost”, rekao je Juncker na konferenciji u Passauu, na jugu Njemačke. “Moramo reći ljudima da ovo nije nešto prolazno, privremeno, morat ćemo dugo živjeti s tim problemom”, dodao je, napomenuvši da samo u Africi ima 8,5 milijuna izbjeglica koje bi mogle poželjeti doći u Europu.

Osvrnuvši se na Mađarsku, koja je na svojoj granici podigla zid kako bi zaustavila migrante, Juncker je rekao da Europi ne trebaju novi zidovi. “U Europi nam ne trebaju novi zidovi (…) a sigurno ne između država članica EU-a.” Juncker je u Passauu, na granici s Austrijom, posjetio prihvatilište za izbjeglice. Passau je jedna od glavnih točaka ulaska izbjeglica u Njemačku. Predsjednik Europske komisije zauzeo se i za bolje odnose s Rusijom. “Moramo uložiti napore u razvoj praktičnih odnosa s Rusijom. To nije privlačno, ali mora biti tako, ovako ne možemo nastaviti”, rekao je. S Rusima se treba korektno ponašati, rekao je. “Rusija želi da ju se tretira kao jednakopravnu i tu su Rusi u pravu” Međutim, u ponašanju Moskve neke stvari “ne prolaze”. “Način na koji je postupila u slučaju Krima, u slučaju istočne Ukrajine, to ne može proći”.

Njemačka pokrajina Bavarska planira samostalne “hitne mjere”, uključujući vraćanje izbjeglica u Austriju, kako bi se zaustavio izbjeglički val, rekao je u četvrtak bavarski premijer Horst Seehofer za Bildt, povećavajući tako pritisak zbog krize na kancelarku Angelu Merkel.

U Njemačku svaki dan uđe oko 10.000 izbjeglica a Bavarska je glavna ulazna točka za sve one koji bježe pred ratom ili siromaštvom s Bliskog istoka. Seehofer je rekao da je u tu južnu pokrajinu stiglo 225.000 izbjeglica u manje od pet tjedana i da su vlasti rastrgane jer nemaju kapaciteta za onoliko izbjeglica koliko bi ih trebalo primiti. Njegova će se vlada sastati u petak kako bi odobrila hitne mjere, unatoč tome što po zakonu pokrajina nije u poziciji vraćati izbjeglice već o tome odlučuje savezna vlada u Berlinu. “Riječ je o integraciji i obrazovanju”, rekao je Seehofer uoči sastanka u petak. “U središtu će biti posebne mjere samoobrane kako bi se ograničila migracija, poput vraćanja ljudi na granicu s Austrijom i trenutačnog transfera novopridošlih tražitelja azila unutar Njemačke”, dodao je Seehofer.

You may also like

0 comments