Mađarski premijer Viktor Orban rekao je u petak u Beču kako bi Mađarska trebala uspostaviti ophodnje duž granice s Hrvatskom, kao što je to učinila i na granici sa Srbijom te razmišlja o mogućnosti zatvaranja ‘zelene’ granice s Hrvatskom kako bi se zaustavio izbjeglički val, prenosi mađarska novinska agencija MTI. Na granici sa Slovenijom Mađarska neće graditi trajnu ogradu poput one koju je postavila uz granice sa Srbijom i Hrvatskom, pojasnio je Orban nakon susreta s austrijskim dužnosnicima.
Ophodnje uz hrvatsku granicu bi, po njemu, trebale zajamčiti “europske forme” prelazaka granice. U izjavi nakon susreta s kancelarom Wernerom Faymannom i njegovim zamjenikom Reinholdom Mitterlehnerom Orban je kazao da je Mađarska izvorno imala dva rješenja. Prvi je bio otvoriti humanitarne koridore za migrante prema Austriji, kao što je to predlagala Hrvatska. No, to je Austrija odbila jer se krše međunarodni i europski propisi.
Orban je kazao kako je nakon toga Mađarskoj preostala opcija da uvede ophodnje na granici s Hrvatskom kako bi zaustavila izbjeglički val na svojoj granici i da je to, iako oklijevajući, prihvatila i Austrija. “Ono kako to ja sada vidim, Austrija, iako ne punim srcem, priznaje da bi Mađarska, ukoliko želi osigurati provođenje međunarodnih sporazuma, trebala provoditi stvarnu kontrolu granica s Hrvatskom”, kazao je Orban.
Dodao je da će Mađarska donijeti odluku o zatvaranju granice s Hrvatskom nakon konzultacija kojima će nastojati dobiti potporu za taj korak među zemljama Višegradske skupine te nakon susreta mađarskih i hrvatskih dužnosnika. “Ovo je veliko pitanje koje će trajati idućih dana i tjedana i pokušavam dobiti potporu za to”, kazao je Orban nakon susreta s Faymannom. Mađarski premijer u Beču je pojasnio i da njegova vlada nema namjeru graditi trajnu ogradu na granici sa Slovenijom te da se ono što se radi na terenu može ukloniti za jedan dan i da se raščišćavanje zemljišta obavlja kako bi se mogla dopremiti mobilna oprema.
S obzirom na to da je Slovenija dio Schengena tamo se neće graditi ništa što se ne može ukloniti za jedan dan, dodao je. Zaštita mađarskih južnih granica znači zaštitu granica Austrije, Bavarske i Europe u cjelini i ako ona ne uspije “Schengen je izgubljen”, rekao je Orban. Ako Mađarska ne osigura zaštitu svojih granica, Austrija i Njemačka bit će dnevno suočene s dolaskom desetak tisuća migranata odnosno oko 250 tisuća u idućim mjesecima, upozorio je Orban. Kazao je kako ograda na granici s Hrvatskom predstavlja političku dilemu jer je Hrvatska članica EU. On je dodao da članstvo u Schengenskoj zoni ne nosi samo koristi nego i obveze koje je Mađarska spremna izvršiti. Orban je kazao da izgradnja ograde za njega “nije ugodna”, ali mađarska policija želi zaštititi državne granice na najhumaniji mogući način.
Mađarska ne želi zapečatiti svoje granice već zaštititi ih, rekao je u petak glasnogovornik vlade Zoltan Kovacs te istaknuo da su svi dužni poštivati propise Europske unije i prozvao Hrvatsku da je otvoreno izjavila kako to neće činiti. Gradnja ograde na mađarsko-hrvatskoj granici bliži se kraju, a bodljikava žica postavlja se kod Tornyiszentmiklosa na granici sa Slovenijom, rekao je za javni radio Kossuth.
Političari EU ne trebaju međusobno raspravljati o osnovama EU koje jasno propisuju zaštitu granica, već poštivati ih, smatra Kovacs. Hrvatska nije članica Schengenske zone slobodnog kretanja ljudi, ali je članica EU no unatoč tomu otvoreno je rekla da neće poštovati relevantne propise EU, rekao je Kovacs. Po njegovim riječima Budimpešta ne smatra da je ograda rješenje za izbjeglički val već drži da time zaustavlja ilegalne migrante. Schengenski sporazum dopušta državama EU da se koriste svim potrebnim sredstvima za zaštitu svojih granica, rekao je Kovacs i naglasio da izvanredni summit šefova država i vlada nije donio napredak o izbjegličkom problemu, ali je važno što je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk potvrdio da svi moraju poštivati propise EU.
Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto odbacio je u petak optužbe da su se srbijanska i mađarska vlada dogovorile o preusmjeravanju izbjeglica preko Hrvatske. “Nikad nismo imali dogovor sa srbijanskom vladom oko rute migranata. Niti bilo što vezano za Hrvatsku. Zašto bi to radili? Kad se sretnemo s članovima srbijanske vlade ili premijerom Aleksandrom Vučićem, pričamo o našoj suradnji, a ne o Hrvatskoj, zašto bi?!”, rekao je Szijjarto ustvrdivši u intervjuu za srbijansku agenciju Tanjug da Mađari nikada nisu imali konzultacije kuda će migranti ići.
Ultimatum Zagreba srbijanskim vlastima da će Hrvatska deblokirati granicu kada Srbija počne slati migrante u Mađarsku, mađarski šef diplomacije ocijenio je kao gestu koja je “apsolutno protiv europskih vrijednosti, solidarnosti i ponašanja”. “Oni se ne ponašaju sukladno pravilima EU, Dublinskim pravilima. Hrvatska i ne registrira migrante koji ulaze na njihov teritorij i ne ponašaju se u skladu s međunarodnim konvencijama, prema kojima bi EU trebala tretirati migrante. Oni ih samo dostave Mađarskoj”, rekao je Szijjarto.
Mađarski šef diplomacije pripisao je predizbornoj kampanji Milanovićeve poruke o dogovoru dviju zemalja da se sve izbjeglice šalju Hrvatskoj te poručio hrvatskom premijeru da Srbiju i Mađarsku “ostavi na miru” po tom pitanju i da “predizbornu kampanju vodi unutar granica Hrvatske”. Dodao je da se nada da će “razina emocija biti niža” poslije izborne kampanje te da će se “nakon izbora sljedeći premijer Hrvatske baviti Hrvatima, a ne Mađarskom”, ocijenivši sadašnje ponašanje Zagreba neprikladnim.
Szijjarto je poručio da bi Hrvatska i Mađarska trebale imati puno bolje odnose kad se uzme u obzir ekonomija i trgovina te da će postojeća, vrlo niska razina političkih odnosa naštetiti i drugim vidovima suradnje. Europska komisija u srijedu je donijela 40 odluka vezanih uz postupak protiv 19 zemalja članica zbog propusta u provedbi zakona o zajedničkom europskom sustavu azila, a među njima nema Hrvatske. Devetnaest zemalja članica dobilo je pisma s formalnim upozorenjem zbog propusta u transponiranju direktive o uvjetima za prihvat tražitelja azila kojom se definiraju minimalni zajednički standardi za humani prihvat tražitelja azila, poput pružanja krova nad glavom, osiguranja hrane i zdravstvene zaštite. Među 19 zemalja nalaze se Italija, Mađarska i Grčka, koja je posebno apostrofirana zbog kršenja nekih direktiva o azilu i uvjetima za prihvat tražitelja azila te je dobila dodatno pismo upozorenja.
Mađarska je ove godine prekinula obradu 75 tisuća zahtjeva za azilom, a u najvećem broju slučajeva razlog je bio bijeg podnositelja zahtjeva iz Mađarske, kazao je u petak dužnosnik mađarske imigracijske službe Arpad Szep. Prema Szepu, načelniku odjela za izbjeglice u imigracijskoj službi, u 80 do 85 posto slučajeva postupci su prekinuti zbog odlaska podnositelja zahtjeva te stoga nemogućnosti da se utvrdi imaju li te osobe osnovu za odobravanje izbjegličkog statusa. U slučajevima koji su obrađeni do kraja služba je odbila kao neosnovane njih oko 2000.
Od početka izbjegličke krize u Mađarskoj je registrirano 174.660 izbjeglica i migranata, kaže Szep i dodaje da su između 20 i 25 posto podnositelja zahtjeva za azilom djeca. Prema podacima policije od početka godine kada je Mađarsku zahvatio izbjeglički val više od 250 tisuća ljudi ušlo je u Mađarsku ilegalno. Kazneni postupak zbog ilegalnog prelaska granice pokrenut je protiv 196 osoba.
