Borba protiv klimatskih promjena
Među najvećim globalnim onečišćivačima ubrajaju se SAD, Kina, Rusija, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Indija i druge zemlje s velikim emisijama stakleničkih plinova. Njemačka je prva u Europi definirala jasne rokove za postupno zatvaranje termoelektrana i nuklearnih elektrana, što je značajan korak s obzirom na njihovu visoku instaliranu snagu i doprinos stabilnosti elektroenergetskog sustava. Međutim, društvene i gospodarske promjene u Europskoj uniji, uključujući pandemiju i energetsku krizu, utjecale su na prilagodbu ovih planova.
U posljednje četiri godine Njemačka je prolazila kroz promjenjivu energetsku bilancu, od izvoznika do uvoznika energije, što je bilo uzrokovano različitim tehničkim i tržišnim čimbenicima. Energetska kriza, uključujući prekid opskrbe plinom, dovela je do povećanja proizvodnje energije iz termoelektrana na ugljen. Tako je 2022. udio energije iz ugljena u Njemačkoj dosegao 33,3 posto, značajno više nego prethodne godine.
