Baltik-Sjeverno more
Kielski kanal, najprometniji umjetni plovni put na svijetu koji povezuje Baltičko i Sjeverno more, zabilježio je u 2024. godini osjetan pad prometa uslijed geopolitičkih kriza, prema godišnjem izvješću državne uprave objavljenom u srijedu. Obujam prijevoza tereta smanjen je za 2,1 posto, na 75,6 milijuna tona, dok je broj brodova koji su prošli kanalom pao za 6,73 posto, na 24.866, u usporedbi s 2023. godinom.
Čelnik uprave Heiko Böschen istaknuo je da trenutne globalne krize značajno utječu na trgovačke rute i količinu robe koja prolazi ovim kanalom dugim 98 kilometara, koji brodovima skraćuje putovanje za oko 500 kilometara zaobilaženjem Danskog tjesnaca.
Najveći pad zabilježen je u tranzitu robe povezanoj s ruskim lukama, gdje je obujam smanjen sa 14,2 milijuna tona u 2021. na svega 2,3 milijuna tona u 2024., što odražava posljedice geopolitičkih napetosti i sankcija. Iako promet opada, ulaganja u infrastrukturu kanala dosegla su rekordnih 297 milijuna eura u prošloj godini, s naglaskom na obnovu i proširenje, izjavio je dužnosnik agencije Karsten Thode.
Planirana gradnja dvije male ustave kod Kiela, vrijedna 650 milijuna eura, protegnut će se na sljedeće desetljeće, signalizirajući dugoročnu predanost očuvanju ovog ključnog plovnog puta koji i dalje nadmašuje Panamski i Sueski kanal po broju brodova, unatoč manjoj tonaži.
