Novinari diljem svijeta sve češće moraju računati s tim kako se lako može dogoditi da prilikom obavljanja svog posla budu ranjeni, oteti ili čak ubijeni. Nerijetko takvi zločini protiv novinara ostaju nekažnjeni.
Arapski novinar, Sabah al Basi izvještavao je u martu 2011. iz Tirkita, kada su teroristi Al Kaide zauzeli jednu zgradu vlade i uzeli taoce. Iračke snage bezbjednosti uspjele su na kraju okončati talačku dramu. U akciji je ranjeno skoro stotinu ljudi a više od 50 njih je smrtno stradalo. Među poginulima bio je i novinar Sabah al Basi. A ko je kriv za njegovu smrt pravosuđe te zemlje još nije razriješilo. “To je tipično za Irak”, kazao je jednom prilikom Džoel Sajmon (Joel Simon) iz njujorškog Komiteta za zaštitu novinara. “Jednostavno nema istrage.” Na sudbine slične Al Basijevoj Ujedinjene nacije podsjećaju ovog 2. novembra, dana posvećenog nekažnjenim zločinima protiv novinara.
Džoel Sajmon ne gaji više nadu da će odgovorni za ubistvo novinara u Tirkitu biti pozvani na odgovornost. No, on u svakom slučaju očekuje da iračka vlada učini sve kako se novinari u Iraku više ne bi proganjali, barem u oblastima koje kontroliše Bagdad. Njujorški Komitet za zaštitu novinara, koji vodi Sajmon, prije osam godina je napravio indeks kojim se osuđuju zemlje u kojima ubistva novinara ostaju nerazrješena. “Somalija je prvi put na vrhu liste, potom slijedi Irak a za njim, na trećem mjestu, Sirija”, kaže Sajmon.
Džoel Sajmon takođe jasno stavlja do znanja da ubistva novinara ostaju nekažnjena i u nekim demokratskim zemljama poput Meksika, Brazila, Šri Lanke, Indije ili Bangladeša. Kada je pak ubistvo čuvene ruske novinarke Ane Politkovske u pitanju, došlo je do određenih pomaka u istrazi. Sud u Moskvi je prošle godine izrekao presudu protiv petorice saučesnika – dobrih osam godina nakon što je ova kritičarka Kremlja ubijena pred svojim stanom u Moskvi. “To je čin kojim je ruska vlada napravila pomak”, kaže Sajmon. “Pojedini koji su učestvovali u izvršenju zločina su kažnjeni, ali nalogodavci u svakom slučaju nisu.”
Na listu Komiteta za zaštitu novinara dolazi svaka država koja ima najmanje pet nerazjašnjenih slučajeva ubistva novinara. Ove godine se na listi nalazi 14 zemalja, dok ih je prošle godine bilo 13. Ova organizacija je obradila 270 slučajeva širom svijeta. Rezultat glasi: najčešće bivaju ubijeni novinari koji rade za lokalne medije i izvještavaju o korupciji u svojim zemljama. Mnogi prvo bivaju oteti a potom ubijeni. Komitet za zaštitu novinara takođe je saopštio da se rijetko događa da nalogodavci bivaju pozvani na odgovornost. (DW.de)
