Povodom aktualne izbjegličke krize u Makedoniji, prilično brutalnih, prvotnih reakcija makedonskih snaga sigurnosti, ali i smjene izbjeglica na granici kojoj sada svjedočimo, za komentar smo zamolili bivšeg veleposlanika Hrvatske u toj zemlji, dr. sc. Zlatka Kramarića.
“Moram priznati da nisam očekivao ovakvu prvotnu reakciju makedonskih snaga sigurnosti, nije bilo za očekivati kako će dati prednost sigurnosnim nad humanitarnim pitanjima. Tijekom svibnja i lipnja ništa nije govorilo da će kriza ovoliko eskalirati. Makedonska vlada je, čini se, reagirala neadekvatno. Mislim da to nisu najbolja rješenja – registracija imigranata i procedura njihova ulaska u zemlju je jedna dimenzija problema, no druga, ona humanitarna je kudikamo važnija. Koliko sam ovih dana razgovarao s nekim ljudima iz Vlade Makedonije, i oni su postali svjesni da ovo nije dobro rješenje i treba ipak očekivati da će se prestati s ovom praksom. Tri tisuće imigranata na dan ipak ne bi trebalo predstavljati problem za Makedoniju iako jest činjenica da njihova infrastruktura i logistika nije spremna za prihvat tolikog broja izbjeglica. To zahtjeva da se uključe neke druge, međunarodne institucije – rješenje nije samo makedonsko, regionalno, ono je europski pa i svjetski problem koji se s jednom adekvatnom politikom može minimalizirati”, rekao je Kramarić.
“Vlada nema neki preveliki prostor. Koliko je meni poznato, tijekom svibnja i lipnja nisu se radile neke značajnije pripreme za prihvat imigranata. Očito je i Vlada Makedonije iznenađena kao i diplomatska zajednica. Niti jedan naš sastanak nije bio posvećen tom problemu jer 500 imigranata dnevno nije predstavljalo problem. Ali kako vrijeme prolazi bojim se da će on s vremenom eskalirati, a problem će postati složeniji kako se vrijeme bude pogoršavalo. Je li to 10 ili 15 dana, ali doista je krajnje vrijeme da dođe do jednog mini summita na razini balkanskih zemalja – Grčka, Srbija, Makedonija – i da se iznađu prava rješenja kako bi se tim ljudima, koje štite međunarodne konvencije, omogućio tranzit dostojan čovjeka. Posebno je pitanje i to što nisu dobili nikakvu pomoć od Europske unije, kako ovih dana kažu makedonski dužnosnici”, naglašava Kramarić.
“Niti Grčka ni Makedonija nisu zemlje u kojima bi se veći broj imigranata zadržao. Ne bih rekao da se to radi svjesno. Obje zemlje imaju unutarnje političke krize, imigranti nisu najveći problem, pa se stvara dojam da s tim nesretnim ljudima igraju ping-pong. Upravo zbog toga parcijalna rješenja nisu dobra i potrebno da je što prije sjednu za zajednički stol i pokuša između Beograda, Skopja i Atene zajednički pronaći neko rješenje i omogućiti imigrantima da ne budu moneta za političke igre. A Makedonija ima neugodno iskustvo iz 1999. godine kada im je došlo 300 tisuća Kosovara. I onda međunarodna zajednica nije reagirala na pravi način, puno toga je obećala a malo toga izvršila. Danas ministar vanjskih poslova Makedonije kaže kako je pomoć Bruxellesa simbolična pa je prema tome očito da je Makedonija prepuštena sama sebi”, kaže Kramarić.
“Naposlijetku, valja napomenuti i to kako argument da se među izbjeglice mogu infiltrirati teoristi teško može stajati. Naime, iako je to moguće, čini se kako teroristi imaju mnogo lagodnijih načina za infiltraciju, a ovo su unesrećeni ljudi kojima se mora pomoći. Valja naglasiti kako je ovo što se sinoć dogodilo u Palmiri zahtijeva i jaču reakciju od svega do sada zato što sada prvi puta imamo političke i vojne snage koje ne potiskuju povijest nego je brišu”, zaključuje Kramarić.
