Zemlje eurozone moraju ravnomjernije dijeliti rizik u financijskom sektoru kako bi ubrzale gospodarski rast, poručio je čelnik fonda za pomoć zaduženim članicama zone primjene zajedničke europske valute. Proces financijske integracije, pokrenut uvođenjem eura 1999. godine, znatno je usporio u vrijeme dvije financijske krize koje su pogodile eurozonu od 2008. naovamo, prigušivši ekonomski rast.
U razgovoru za Reuters čelnik Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM) i Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF) Klaus Regling procjenjuje da smanjena mobilnost kapitala među članicama stoji eurozonu četiri postotna boda BDP-a i pola postotnog boda potencijalnog rasta. “Izostanak podjele rizika… ključan je izazov u tom pogledu i na samom je vrhu moje liste prioriteta kada razmišljam o nedostacima koje valja otkloniti kako bi europska monetarna unija bila snažnija a gospodarstvo eurozone otpornije”, naglasio je Regling.
“Ako je glavni izazov izostanak podjele rizika, u prvom redu preko tržišta kapitala, očigledno rješenje bio bi viši stupanj financijske integracije”, zaključuje čelnik ESM-a i EFSF-a. Da bi se pospješio proces financijske integracije, banke moraju agresivno smanjiti nenaplative kredite, možda uz podršku proračunskih poticaja, i smanjiti troškove zatvaranjem ogranaka, boljom primjenom tehnologije i konsolidacijom u sektoru, dodaje.
Eurozona također mora dovršiti projekt uspostave bankovne unije kroz financijska jamstva za Jedinstveni fond za likvidaciju banaka i osnivanje europskog programa osiguranja depozita. Tome se posebno žestoko protivi vlada u Berlinu. “Ti su potezi predmet spora jer se postojeći sustavi na razini zemalja članica uvelike razlikuju pa bi njihova realizacija od nekih zemalja zahtijevala da s bankama riješe repove iz prošlosti”, pojasnio je Regling.
“Zato će taj proces potrajati neko vrijeme. On je ipak ključan jer će ojačati povjerenje a time i otpornost”, naglasio je. Napokon, eurozona bi po njemu trebala realizirati zamisao o uniji tržišta kapitala koju je iznijela Europska komisija a uključuje usklađivanje zakona o poslovanju kompanija, te stečaju i poreznima radi lakših prekograničnih ulaganja. “Viši stupanj financijske integracije bio bi dobar za privatni sektor, realno gospodarstvo i dobro funkcioniranje europske monetarne unije”, istaknuo je čelnik europskog fonda. “On bi otvorio veća tržišta i nove prilike i rezultirao bi većim stupnjem podjele rizika. Također bi pojačao otpornost gospodarstva”, tvrdi on.
