Željko Lovrinčević demistificira predizborne statističke manipulacije

Vezano na posljednje ekonomske statističke podatke za mišljenje i analizu pitali smo ekonomskog analitičara Željka Lovrinčevića. Za naš je portal demistificirao sve predizborne statističke manipulacije.

“U priopćenju glede industrijskoga rasta, prva je kategorija hrana i piće i to je isključivo vezano uz turističku sezonu, uz turističku potrošnju i činjenicu kako je prošla godina bila kišovita godina, a ova godina je bila sunčanija. Ista je stvar zabilježena u cijelom Sredozemlju, a Grčka je pred kolapsom, bez vlade imala veći rast turističke potrošnje nego li smo to imali mi. Ove godine smo imali enormno toplo vrijeme, a ove smo godine imali i veći rast zbog sigurnosnih razloga, naime, ljudi koji su koristili destinacije na sjeveru Afrike ove su godine to činili u europskom dijelu Sredozemlja“, rekao je Lovrinčević.

“Druga je kategorija rasta koja je najznačajnija i najveća taj kontingent isporučenih brodova. Oni obično imaju iregularnu komponentu sa niskom osnovicom. Oni kad ih ima značajnije utječu na ekonomske pokazatelje. No, postoje mjeseci i kvartali kad nema isporuke. Sada se rast značajnije vidio i radi brodogradnje. Najveći je problem kod industrije to što tehnološka komponenta industrije pada. Farmacija pada, prerada nafte pada, nema istraživanja, a to su branše koje su zapravo utjecale na rast u odnosu na šesti mjesec“, naglasio je Lovrinčević.

„Ukupno gledano, demistificirajmo, industrija je rasla 1.8 posto što se može usporediti sa industrijom u okružju koja raste na razini od desetak posto. Raste približno tim postotkom Mađarska, pa i Srbija. Pokazalo se uz ove podatke, sve je to nedovoljno za bilo kakav konkretniji i kvalitetniji rast. Naime, broj zaposlenih u industriji u to je vrijeme pao za 1.4 posto. Ta stopa rasta industrije ne može generirati toliku stopu rasta da generira rast zaposlenosti u industriji. Zato produktivnost raste samo 2.5 posto godišnje. I dalje se dakle vrtimo u spirali. Hrvatska ne izvozi gotovo ništa, 90 posto robe koju Hrvatska izvozi kreira industrija, a 10 posto robe kreira poljoprivreda. Industrija je porasla oko 1.5 posto, a poljoprivreda je pala 2.5 posto. Dakle, sve skupa kad se gleda na teritoriju Hrvatske proizvedeno je jednako ili manje roba u industriji i poljoprivredi. Onaj izvoz koji je zabilježen je provoz, zove se Gateway, a radi se o učinku provoza iz zemalja izvan EU u zemlje u Schengenski prostor. Raste nam tako izvoz u Sloveniju i Austriju, ali raste nam i izvoz primjerice banana, dakle kategorija koje se u Hrvatskoj ne mogu proizvesti. Razlika između izvoza i uvoza gotovo je nepromijenjena u odnosu na prošlu godinu. Učinak provoza su imale sve zemlje koje su ušle u Europsku uniju“, objašnjava Lovrinčević.

“Novinari su toliko lijeni da ne žele niti pogledati podatke. Vi možete manipulirati bez pokazatelja što god želite. Posao je javnih institucija, financiranih od poreza, dostaviti punu informaciju. Na žalost, one to ne čine. Nije samo pitanje ove priče. Institucije su u svom poslu potpuno zakazale. Od 11 posto rasta izvoza nekih 7 do 8 posto otpada na učinak provoza, a sam rast izvoza je 3-4 posto. Vjerojatno ovdje pripadaju ta „ostala prijevozna sredstva“ ili brodovi. U to pripada i izvoz oružja prema Saudijskoj Arabiji i Kataru. Kako sada stvari stoje, ekonomija će u četvrtom i prvom kvartalu kontinuirano padati, tako da će se pokazati kako Hrvatska ne izlazi iz recesije, nikada nije niti izašla, na žalost. Bankarski krediti poduzećima i kućanstvima padaju pa se nema od kuda generirati nova proizvodnja“, kaže Lovrinčević.

“U rastu potrošnje postoji kvaka, ona realno ne raste, ona je tu gdje jest, unutra je dobrim dijelom potrošnja turista. To je nemoguće razlučiti, ali za realnu sliku morala bi se voditi isključivo kategorija rezidenata. Rast nominalni trgovine na malo je nizak, no pali su deflatori, a izračun deflatora se čini na principu cijene goriva. Nafta je ove godine na niskoj razini. I tu se radi o statističkoj manipulaciji, naime, kada trgovina naraste 2 posto, zbog cijene deflatora moguće je isporučiti podatak rasta od 4 posto. Jednako će biti i u kolovozu, realnu cijenu ekonomije možemo dobiti tek krajem godine. A ja pretpostavljam da će četvrti kvartal biti porazan“, zaključuje Lovrinčević.

You may also like

0 comments