Željko Kardum: Pregovarači iz Esplanade ne misle na investicije

Analitičari Citi Reasearcha tvrde da su investitori suočeni s najvećim geopolitičkim rizikom u zadnjih 25 godina. Navode četiri glavna faktora koja će nas dovesti do onog što zovu ‘tipping pointom’. ‘Tipping point’ zapravo je naziv knjige iz 2000. godine The Tipping Point: Kako male stvari mogu napraviti velike promjene. ‘Tipping point’ može se prevesti kao efekt lavine ili kap koja prelijeva čašu. Analitičari Citi Reasearcha tvrde da je situacija sada zaista takva da je dovoljna mala kapljica koja može poremetiti cijeli financijski poredak.

Navode četiri glavna izvora te krize:

Četiri faktora globalnog investicijskog rizika:

1. Sukob Rusija-Ukrajina,
2. Situacija između IS-a i Sirije
3. Eskalacija napetosti u Južnom kineskom moru
4. Slabe i odumiruće države

Taj rizik nastao je iz cijele geopolitičke situacije koja je složenija nego što se to nama na prvi pogled čini, objasnio je za Studio 4 HRT-ov gospodarski analitičar Željko Kardum. Slabe i odumiruće države, kaže on, nisu samo politički slabe – nego i fiskalno slabe, a njih je sve više. Dakle ako uzmemo ova tri prva faktora koja smo imali, onda su tu uključene nacionalne države, oružani sukobi, i ono što se naziva izostanak ili slabljenje globalnog političkog svjetskog poretka. Dakle, nema više onih velikih policajaca koji su prevenirali i okončavali te sukobe koji su nastajali negdje u svijetu. Drugim riječima, povećava se nasilje. To nije dobro za financije.

Kardum smatra da su za takvu situaciju krive ekonomske politike. Države su se okrenule centralnom državnom ekonomskom planiranju, umjetno snižavanju kamatne stope i na temelju toga počeo je rasti dug. Posljedica su i valutni ratovi. To znači da ekonomija postaje politika, a onda je samo pitanje kada će doći do oružanih sukoba. Slabe i odumiruće države izazivaju pogranične krize, migracije, jednu od takvih vidimo i sada – iz Sirije prema Europi. A to je sve posljedica ogromnog rasta duga, kaže Kardum. Kaže da je 2009. godine ukupni svjetski dug veći za 57 tisuća milijardi dolara.

Objašnjavajući zašto je došlo do tako velikog rasta duga, Kardum kaže da su, u cilju stimuliranja vlastitih gospodarstava, centralne banke snižavale kamatne stope. Novac je postao jeftin, svi su ga posuđivali ne bi li se na taj način potaknulo gospodarstvo.

I što smo na kraju dobili? Nakon nekoliko godina gospodarstvo se nije mnogo pokrenulo, a ostali smo s nuspojavom – ogromnom količinom duga. Kada imate ogromnu količinu duga, postanete jako osjetljivi na sitne promjene kamatnih stopa. Čim se promjeni kamatna stopa, neki postanu toliko ranjivi da jednostavno kolabiraju, države bankrotiraju, to se događa i u Grčkoj. Cijeli svijet tako postane osjetljiv na ono što prije nije bio, na male pomake u kamatnim stopama, one se pretvaraju u rat i onda satim krhkim, a globalno povezanim financijskim sustavom svi počivaju na dugu, objasnio je Kardum. Mala nesavršenost može dovesti do cijelog kolapsa sustava, dodaje.

Čini mi se da to nisu dovoljno shvatili pregovarači jučer u hotelu Esplanade u dvorani Istanbul. Jer u cijeloj ovoj konstelaciji globalnih financijskih rizika, mislim da uopće nije važno tko će biti predsjednik Sabora niti kako će se podijeliti fotelje, ali jest važno kako će se donijeti, i kako će izgledati državni proračun, i kako će se restrukturirati hrvatski dug i hoće li doći do sniženja poreznih stopa, kazao je Kardum.

You may also like

0 comments