Jučer je u mnogim medijima osvanula senzacionalna vijest: ‘Svjetski proizvođači nafte dogovorili zamrzavanje proizvodnje’. Nakon toga pojavile su se špekulacije da bi ‘cijene goriva mogle otići u nebo! Da to neće biti tako smatra financijski komentator HRT-a Željko Kardum.
Cijene nafte na svjetskom tržištu neće naglo narasti. Vijest sa sastanka ministara energetike u Dohi treba pažljivo i do kraja iščitati. Nakon sastanka četiri zemlje – Rusije, Saudijske Arabije, Katara i Venezuele, u Dohi, odlučeno je zamrzavanje količine proizvodnje nafte na razini siječnja, AKO se drugi pridruže inicijativi. Ključan je zadnji dio rečenice i uvjet. Sve kad bi se i sve ostale glavne zemlje izvoznice priključile inicijativi to bi značilo samo zaustavljanje pada cijene (ali ne i rast), jer prema procjenama Međunarodne agencija za energiju (IEA) još uvijek je na tržištu 1,75 milijuna barela dnevno viška.
No, čak i ako zanemarimo tu činjenicu
1) vrlo je malo vjerojatno da će Irak i Iran prihvatititi dogovor. Iran nastoji uhvatiti dio svog tržišnog kolača koji je izgubio zbog sankcija. Trenutno (u prvom mjesecu proizvodnje) već proizvodi 300.000 barela, a postupno namjerava povećavati do 1 milijun barela dnevno. Dakle Iran će proizvoditi sve više bez obzira na cijenu nafte. Njemu nije cilj zarada nego povratak tržišnog udjela.
2) Dogovor nije moguć niti bez dva glavna proizvođača Rusije i Saudijske Arabije. Ako ostali ne pristanu, mogu li se samo te dvije najveće izvoznice dogovoriti? Teško. Imaju različite geopolitičke interese. Saudijska Arabija, glavni je neprijatelj sirijskog predsjednika Bašara al-Asada, a Rusija saveznik.
3) Rusija ima velikih problema sa punjenjem državnog proračuna zbog pada cijene nafte, ali nema vremena čekati da se zavrtanjem pipe svjetski viškovi potroše i dođe do rast cijena. Putin za godinu i po treba skupiti novce za izbore.
4) A ne treba zanemariti niti Ameriku koja je proizvodnjom nafte iz škriljevaca prošle godine dostigla rekordnih 9,5 milijuna barela/dnevno. Trenutno joj se ta proizvodnja manje isplati (u nekim slučajevima i ne isplati) pa proizvodi 600.000 barela manje. Ali kad bi cijena nafte na tržištu ponovo narasla iznad 50$ vjerojatno bi ponovo aktivirala trenutno neisplativa nalazišta.
Zbog svega toga, nakon početnog rasta od 6% nakon objave vijesti – cijena nafte je do kraja jučerašnjeg dana pala na uobičajene razine – ispod 30 dolara po barelu. Dakle, nema mjesta panici. Cijena nafte na svjetskim tržištima nastavit će skokovito varirati između 20-40 dolara. Dakle bit će na ovim niskim razinama.
