Iz HUNIG-a
Povodom recentnih izjava u javnom prostoru iz Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa (HUNIG) oglasio se Želimir Šikonja. Naglasio je kako sukladno Ustavu sve rezerve rudnih bogatstava pripadaju Republici Hrvatskoj.
“Sve aktivnosti vezane za djelatnost istraživanja i eksploatacije ugljikovodika definirani su Zakonom o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika. Sukladno tom zakonu, sve rezerve ugljikovodika koje se nalaze u podzemlju pripadaju Republici Hrvatskoj.”
Pojasnio je i zašto je ministar Tomislav Ćorić u pravu kada kaže kako izvađena nafta i plin pripadaju kompaniji koja provodi istraživanje i eksploataciju te objasnio kako teče taj postupak.
“Nakon što investitor/kompanija, sukladno potpisanim ugovorima, otkrije i započne proizvodnju nafte i plina, podmiri sve zakonom i ugovorima predviđene naknade, proizvedena nafta i plin postaje vlasništvo investitora/kompanije. To znači da je INA, kao i svaki drugi investitor/kompanija, primjerice kanadska kompanija Vermilion Zagreb Exploration, vlasnik te nafte i plina i prodaje ih po tržišnim uvjetima. Takva praksa u Hrvatskoj sukladna je praksi u svijetu”, rekao je Šikonja.
Poručio je kako sve kompanije koje posluju na tržištu i izlistane su na burzi, posluju po tržišnim principima i cilj im je stvaranje dodatne vrijednosti za dioničare, odnosno što bolji poslovni rezultat.
“Zadatak svake uprave, pa tako i Inine, je da donosi poslovne odluke u interesu kompanije i njenih dioničara. Znači dužnost Uprave Ine je da raspolaže proizvedenom naftom na najisplativiji način, uključujući i odluke vezane za prodaju ili izvoz te nafte”, kaže Šikonja.
Pojasnio je i kako istraživanje nafte i plina ne znači kako će tih energenata na pojedinim lokacijama i biti.
“Istraživanja su kompleksan i dugotrajan postupak, koji uz velika financijska ulaganja ne daje garanciju da će doći do otkrića novih zaliha ugljikovodika i proizvodnje. No ona su nužna kako bi istražili resurse kojima raspolažemo. Tako je na premijer, prema financijskim izvještajima Ina u posljednjih pet godina (2017.-2021.) u aktivnosti istraživanja i proizvodnje nafte i plina uložila ukupno 3 milijarde kuna”.
I dodaje, “također, koliko mi je poznato u rafineriji u Rijeci se prerađuje kvalitetna laka nafta (npr. Azeri light) koja ne sadrži živu i ima manji udio sumpora u odnosu na domaću naftu.”
Osvrnuo se i na javne istupe pojedinaca koji smatraju kako sama činjenica postojanja proizvodnje plina u Hrvatskoj znači jeftiniji plin. Poručio je kako tome nije tako.
Jer, “Hrvatska se opredijelila za tržišnu ekonomiju što znači da cijenu određuje tržište. Želio bih napomenuti da je cijena proizvodnje plina na velikim ruskim poljima niža nego u Hrvatskoj, a što naravno nema utjecaja na krajnju cijenu toga energenta na tržištu”.
Ipak, domaća proizvodnja energenata, zaključuje Želimir Šikonja iz HUNIG–, vrlo je važna zbog osiguranja sigurnosti opskrbe energentima.
