Zdravlje kao prioritet bit će blagotvorno za gospodarski oporavak

Analiza McKinseya
COVID-19 pandemija bila je neželjeni podsjetnik na činjenicu koliko je presudno zdravlje svake osobe, društva te na kraju i cijele globalne ekonomije.

 Pandemija je razotkrila dubinske ranjivosti ne samo u sustavima zdravstvene skrbi već i u zdravstvenom stanju pojedinaca, društvenim strukturama i ekonomijama diljem svijeta. Rane analize procjenjuju kako će u ovoj godini posljedice pandemije dovesti do pada svjetskog BDP-a za tri do osam posto, ali potrebno je uzeti u obzir i podatak da loše zdravstveno stanje pojedinaca godišnje utječe na smanjenje svjetskog BDP-a za čak 15 posto.

Novo istraživanje koje je izradio McKinsey Global Institute donosi prijedloge o tome koje su mogućnosti unaprjeđenja razine zdravlja svjetske populacije i kolike bi bile ekonomske i društvene koristi pristupa koji bi utjecao na smanjenje broja preuranjenih smrti te invaliditeta, a kojim bi se pomoglo da se kod radnika smanji broj oboljenja koja se mogu izbjeći.

“Dok države diljem svijeta smišljaju nove modele sustava javnog zdravstva te započinju oporavak svojih ekonomija, otvorila im se generacijska prilika ne samo za obnovu postojeće štete već i za značajni razvoj sustava zdravstvene zaštite i blagostanja”, rekao je Shubham Singhal, senior partner i voditelj odjela za razvoj zdravstvene zaštite u McKinsey & Company.

Istraživanje pod nazivom Zdravlje na prvom mjestu: Recept za blagostanje rezultat je cjelogodišnjeg istraživanja koje je provodio McKinsey & Company. Analiza obuhvaća 200 država u razdoblju do 2040. godine te navodi različite zdravstvene izazove i prilike s kojima će se suočiti svaka od njih, a rezultati su predstavljeni na regionalnim i globalnim razinama te po razinama gospodarskog razvoja.

Neki od glavnih zaključaka istraživanja su:

• Pandemija i njezini posljedični utjecaji mogli bi smanjiti svjetski BDP za do čak osam posto u ovoj godini, ali loše zdravstveno stanje dijela populacije godišnje smanjuje BDP za duplo više.

• Čineći postojeće mehanizme zdravstvene zaštite globalno dostupnima, svjetski teret oboljenja mogao bi biti smanjen za oko 40 posto u iduća dva desetljeća.

• Smanjenje takvog obujma donijelo bi ogromne prednosti poput velikog skoka u razini vitalnosti stanovništva pa bi prosječan 65-godišnjak u 2040. mogao biti jednako zdrav kao prosječan 55-godišnjak danas. Razina smrtnosti novorođenčadi pala bi za 65 posto, nerazmjer u zdravstvenoj zaštiti među stanovništvom bi se smanjio i 230 milijuna ljudi više bi bilo živo u 2040.

• Bolje zdravlje stanovništva moglo bi dodati 12 trilijuna dolara u svjetski BDP do 2040. godine, što je povećanje od osam posto i znači 0,4 posto brži rast svake godine. Oko polovice ovih gospodarskih prednosti na godišnjoj razini izravan su rezultat veće i zdravije radne snage. Drugi dio koristi dolazi iz proširenja radnih kapaciteta starijih osoba, osoba s invaliditetom i mogućnosti rada koje se otvaraju neformalnim njegovateljima unutar obitelji te iz povećane produktivnosti koja dolazi smanjenjem stope kroničnih bolesti.

• Gospodarski povrat bi bio između dva i četiri dolara za svaki dolar uložen u bolji zdravstveni sustav.

• Istraživanje je pokazalo kako se čak 70 posto neiskorištenih mogućnosti za poboljšanje zdravlja nalazi u razdoblju prije nego neka osoba uopće potraži liječničku pomoć.

“Gospodarstva diljem svijeta razorena su utjecajem pandemije i njezinih posljedica”, rekla je Jaana Remes, MGI partner i jedan od glavnih autora ovog istraživanja. “Naše istraživanje postavlja smjer za ostvarivanje boljeg globalnog zdravlja stanovništva i ekonomskog rasta s minimalnim ulaganjima. Postoji li trenutno važniji cilj od toga da svijet postane zdravije mjesto s više blagostanja?”, dodaje.

Preduvjet za ostvarivanje prednosti navedenih u ovom istraživanju značilo bi da se dio potrošnje u zdravstvenom sustavu prebaci iz liječenja u prevenciju, jer je prevencija oboljenja u pravilu jeftinija nego postupak liječenja i smanjuje potrebu za skupim dodatnim medicinskim procedurama što utječe na viši gospodarski povrat sredstava. Ipak, postupak prenamjene potrošnje u prevenciju nije lak proces, jer zahtjeva značajne reforme u pogledu gdje i kako se zdravstvena zaštita primjenjuje kao što zahtjeva promjene u zajednicama koje bi ljudima omogućile da se razvijaju, rade i da što zdravije stare.

“Uz sve navedeno, ovo istraživanje pokazuje kako će inovacije poput novih lijekova, zahvata, medicinskih uređaja, tehnologija i modela primjene zdravstvene skrbi biti ključne u poboljšanju zdravlja svjetske populacije i teret oboljenja mogu smanjiti za dodatnih šest do deset posto”, izjavio je Martin Dewhurst, senior partner i voditelj globalnog farmaceutskog i odjela medicinske opreme u McKinsey & Company.
Istraživanje je uključilo i cijeli niz tehnoloških rješenja koja imaju visok potencijal za unaprjeđenje zdravstvenog sektora u idućih 20 godina u područjima u kojima postoji velika potreba za takvim rješenjima, a koja još nije zadovoljena.

“Iako naše istraživanje navodi kako postoji velik potencijal za poboljšanje zdravlja, to ne znači da će biti lako ostvariti taj cilj”, napominje Katherine Linzer, partner u McKinsey & Company i jedan od glavnih autora ovog istraživanja. “Za neke će države, posebice ekonomije u razvoju to značiti da će morati proširiti dostupnost svojih sustava zdravstvene zaštite. Nadalje, za sve države to će značiti promjenu nezdravih obrazaca ponašanja stanovništva i promicanje ideje zdravih okruženja i društava. To nije trivijalna stvar i tražit će vrlo ozbiljne promjene koje idu onkraj onoga što inače smatramo sustavom zdravstvene zaštite”, zaključuje.

Ovo istraživanje nudi detaljne preporuke za vlade, poduzetnike, pružatelje zdravstvene zaštite i druge stakeholdere u četiri područja: investicije u zdravlje u svim područjima ekonomskih i društvenih politika; održavanje zdravlja kao stalne agende unaprjeđujući sigurno poslovno okruženje otvoreno svima s fokusom na starije zaposlenike i one s invaliditetom; transformacija sustava zdravstvene zaštite kroz užu povezanost s pružateljima zdravstvene zaštite i komunikaciju s pacijentima kroz digitalne kanale (nastavljajući mnoge uspješne eksperimente u ovom području izazvane pandemijom); i naposljetku fokus na stvaranje inovacija na području zdravstvenih zahvata i šire.

Zaključak istraživanja je da su prednosti boljeg zdravlja stanovništva prevelike da bi se ignorirale jer predstavljaju 12 trilijuna dolara potencijalnog rasta za svjetsku ekonomiju, stotine milijuna spašenih života i višu razinu blagostanja.

You may also like

0 comments