Zdravko Marić, prijelazni premijer za prebroditi tešku 2017. godinu?

Dok najjača stranka na vlasti traži način kako da izbjegne medijsko političku hajku za opoziv svoga predsjednika što čini demokratizacijom stranke, a ne zatvaranjem rasprava, na scenu stupa novi političar koji je, kako pišu mediji, spreman na sebe preuzeti teret upravljanja novom vladom.

Zdravko Marić, mogao bi odgovarati i međunarodnim financijskim krugovima koji su u potrazi za političkom stabilnošću kako nam ne bi oborili kreditni rejting, što bi imalo velike posljedice po građanstvo, poslovni svijet, ali bi se najvjerojatnije zaustavio i ovaj mali rast koji smo polučili u posljednjih, nešto više od, godinu dana te bi se posljedično umrtvio i oporavak realnog gospodarstva, poglavito rast industrije.

Međunarodni kreditni krugovi ovih su dana u redovitom posjetu Hrvatskoj, pred objavu novih rezultata kreditnog rejtinga, što će se dogoditi 10. srpnja ove godine. U široj je javnosti vjerojatno najpodcjenjenija važna činjenica kako u Zagrebu borave predstavnici Standard & Poor’sa, jedne od tri najvažnije kreditne agencije. Ukoliko oni obore hrvatski kreditni rejting gospodarske perspektive bit će puno depresivnije nego što su današnje.

Nije tajna kako je kreditnim agencijama u fokusu politička stabilnost, što nije bio slučaj kada primjerice Belgija nije imala vladu više od 500 dana. Naime, za razliku od Belgije, koja nema problema sa strukturnim reformama i strukturom proračuna u kojem gotovo svaki drugi zaposlenik ovisi o javnoj upravi, u Hrvatskoj je to slučaj. Kreditne agencije stoga procjenjuju, s pravom ili ne, kako će reforma javne uprave i fiskalne politike ovisiti upravo o političkoj stabilnosti.

Procjenjivanje kreditnog rejtinga ovisit će o procjenama utjecaja političkog rizika na nestabilnost zemlje u budućnosti, o mogućim scenarijima glede izloženosti političkom riziku. Analitičari poput Željka Lovrinčevića i Velimira Šonje (Jutarnji list, 14. lipnja) smatraju kako bi preslagivanje saborske većine značio signal stabilnosti kreditorima u odnosu na nove izbore koji bi nas stajali 122 milijuna kuna (Novi list 13. lipnja).

S druge strane, kreditori ne vole davati novac po povoljnim kamatama zemljama sa antiestablishment pokretima poput Živog zida. Primjer raskola u Syrizi (kada je Varoufakis morao otići zbog antiestablishment ekonomskih rješenja) prije godinu dana mogao bi tome biti dokaz. Već sada je Hrvatskoj, zbog takvih tendencija u još uvijek aktualnoj vlasti, bilo nemoguće zaduživanje. Podsjetimo, Hrvatskoj je u ovom trenutku kamata iznad 5 posto, dok se Njemačka zadužuje za 0.2 posto, a što će tek biti za nekoliko mjeseci, ako na valovima ovog političkog cirkusa građani glasuju za populistička ekonomska rješenja, što je izgledno budući 70 posto građana priželjkuje nove izbore, a istovremeno raste zasićenost postojećim političkim elitama?!

Političku stabilnost šef najjače stranke na vlasti pokušava postići opozivom neučinkovite vlade na čelu s Tihomirom Oreškovićem te stvaranjem nove većine. Pri tome računa, osim na sadašnje partnere iz Domoljubne koalicije i na neke Mostove zastupnike, a garant političke stabilnosti, iako međunarodni financijski krugovi, EPP i Slaven Letica (Večernji list 14. lipnja) priželjkuju veliku koaliciju, ne bi trebala biti suradnja s SDP-om, nego s manjincima.

Važan razlog zbog kojega bi bilo dobro postizanje političke stabilnosti je i to što nam u 2017. godini dospijevaju izuzetno visoke obveze otplate inozemnog duga, što će biti okidač za novo podizanje kamata i produbljivanje fiskalnih problema.

Ministar i mogući mandatar Marić zato je ovih dana u misiji uvjeravanja kreditnih agencija kako nismo toliko loši kako se čini, usprkos činjenici da je šef oporbe otklonio mogućnost velike koalicije, što su bili signali iz financijskih krugova nakon neuspjelog eksperimenta stvaranje administracije Domoljubne koalicije, Mosta i Tihomira Oreškovića. Naime, Zoran Milanović ima svoj plan, želi izbore već u srpnju, vladu do sredine kolovoza, a sa financijašima bi, sa sada već oborenim kreditnim rejtingom, razgovarao nakon godišnjih odmora.

Ipak, nova većina, koja bi potencijalno iznjedrila premijera Marića, teško da bi imala kakvu idejnu ili programsku stabilnost te bi mogla dovesti do nemogućnosti provođenja reformi, zbog sukoba partikularnih interesa, zaustavljanja reforme socijalnih davanja (Bandić), zaustavljanja privatizacije (HSS), zaustavljanja reforme povlaštenih mirovina (SDSS i HSP AS) ili pak zaustavljanja teritorijalnog preustroja (HDZ), dok bi svi zajedno mogli biti protiv reforme javne uprave (ta treba kupiti glasove i za sljedeće izbore).

Kako bilo, Zdravko Marić, ukoliko bude izglasan, odgovarajući financijskim krugovima, bez obzira na pat poziciju koju bi mogli izazvati suprotstavljeni interesi u novoj vladi, mogao bi biti koliko toliko prijelazno rješenje za prebroditi, za javne financije, tešku 2017. godinu.

You may also like