[vc_row][vc_column width=”1/3″] U Dnevniku Nove TV [/vc_column][vc_column width=”2/3″] Ministar financija Zdravko Marić gostovao je u Dnevniku Nove TV prilikom čega je, među ostalim, komentirao i stanje u Uljaniku, prenosi tportal.
[/vc_column][/vc_row]
‘Sve detalje i podatke, kad god bi uočili neku nelogičnost ili sumnju, odmah smo reagirali. Dobro se vidi i zna iz svih akata i Vlade još iz 2014., 2015., pa dijelom i kasnije, jasno je bilo definirano kod izdavanja jamstava za što se koga zadužuje, a to su bili resorno ministarstvo i hrvatska brodogradnja Jadranbrod’, odgovorio je Marić na pitanje je li bio upućen u ovakav način poslovanja Uljanika.
Što se tiče samog poslovanja Uljanika, Marić smatra kako isključiva i prvotna odgovornost kreće od uprave i nadzornih odbora. Potvrdio je i da je zagovornik stečajnog postupka te da ne zna koje bi bile dodatne opcije koje je spominjao premijer Andrej Plenković.
‘Stečaj ili restrukturiranje, kako se sad stvorila stvar, ono za što ja jesam ili nisam. Nisam za to da se novci poreznih obveznika daju za isti način i za isti model koji se u potpunosti pokazao neuspjelim’, rekao je Marić a na pitanje koje bi bile opcije rekao da ne zna.
‘Postoji još neko vrijeme ispred nas, gdje uprava društava, ako ima ikakvih boljih rješenja od dosadašnjih za koje smo rekli da ih ne možemo prihvatiti. Ako bude neko bolje rješenja i njega smo spremni razmotriti. Ali u ovom trenutku ne znam za druga rješenja’, odgovorio je Marić.
Na pitanje hoće li ostati u Vladi do kraja mandata, Marić je rekao ‘To ćemo vidjeti’, zaključivši kako još nije odlučio o tome.
[quote_box name=””]
Ministar gospodarstva, Darko Horvat, gostovao je u Novom danu i komentirao stanje u Uljaniku, kao i početak poslovanja Fortenova grupe.
Kako komentirate ideju bivšeg ministra financija da se mirovinskim fondovima pokuša spasiti Uljanik? Nisam nikada komentirao stvari koje je gospodin Linić u smislu predstečajnih nagodbi legaliziranom pljačkom uveo u Hrvatsku, pa neću ni danas.
Može li se izbjeći stečaj? Mi smo rekli da ovakav način restrukturiranja želimo izbjeći, jer bi značio dodatne troškove za porezne obveznike. Imputacije da se nešto nije kontroliralo, mogu demantirati jednostavnim načinom, u prvom mjesecu 2017. godine utvrđena je kontrola troškova u Uljaniku. Ne želim komentirati rad pravosudnih tijela, a vjerujem da će se sve ovo istražiti i da ćemo dobiti krivce zbog ovakvog stanja u Uljaniku.
Ako je u prvom mjesecu 2017. godine utvrđena kontrola troškova u Uljaniku, zašto je Vlada dala nova jamstva? Išlo se u pokušaj restrukturiranja, ušlo se u traženje novog strateškog partnera. Onome koji je odabran jasno je rečeno da možemo ući u posao participacijom 50-50, ali retorika strateškog partnera se promijenila i od tog trenutka brojka od 1,4 milijardi eura bila je oficijelno potpisana i data pred Vladu. Činjenica da bi Vlada u takvom restrukturiranju trebala pokriti sve troškove, bila je neprihvatljiva i u ovom trenutku takvog strateškog partnera ne možemo smatrati relevantnim. U prvom mjesecu 2017. godine Ministarstvo financija provelo je financijski nadzor.
Koliki je bio manjak u trenutku kad ste dobili izvješće? U trećem mjesecu 2017. minus je iznosio 757 milijuna eura. U taj poslovni račun nije bilo uključeno opterećenje državnih jamstava, koje iznosi oko 4,3 milijarde.
Zašto nije uspjelo strateško partnerstvo s Dankom Končarom? Ja ne bih rekao da je nešto pošlo krivo, ali otpočetka je filozofija bila krivo osmišljena, jer kad smo u trenutku zadnje reskonstrukcije tražili verifikaciju i financijske mogućnosti strateškog partnera kako bi mogao pratiti rad brodogradilišta participacijom 50-50, otkriveno je da on to ne može.
Što nakon proglašenja stečaja, je li to konačan kraj? To ne mora značiti definitivni kraj, i jedno i drugo brodogradilište funkcioniraju na pomorskom dobru i tu je nemoguća rasprodaja u nekretninskom smislu. Kad podvučemo crtu i kad uzmemo u obzirovakvo opterećenje koje imaju, ustvari radimo i za jedno i drugo društvo novu perspektivu. Svjesni činjenice kakav minus postoji, ja ne vidim nijednu financijsku instituciju koja je spremna na takav način pristupiti refinanciranju ili financiranju ovakvih aktivnosti. Ako nema financijske injekcije, brodogradnje neće biti.
Što u hrvatskoj brodogradnji ostaje nakon UIjanika i 3. maja? Percepcija javnosti da je brodogradnja danas što je nekad bila – potpuno je kriva. Dođe li brodogradilište u onu dinamiku kako su projiciranja u planovima restrukturiranja, da godišnje proizvedu 7 brodova, onda će moći funkcionirati.
Što kažete na ideju da država bude naručitelj brodova, trajekta i vojnih brodova? Obzirom da smo punopravna članica NATO saveza, neke velike investicije u mornaricu nisu potrebne, ali Jadrolinija ima potrebu za rekonstrukcijom svoje flote. Ono što ja kao strateški razvoj Jadrolinije imam na stolu je potreba za 17-18 novih brodova. Da bi se eliminirala mogućnost da se ti broodovi naručuju vani, mi bismo u jednom trenutku Jadroliniju trebali izuzeti iz procesa javne nabave na način da direktnim pogodbama u jednom našem brodogradilištu rekonstruira ili izgradi brodove. To je jedna od opcija.
Što bi država mogla ili što bi trebalo biti uvjet da se Jadrolinijini brodovi grade u našim brodogradilištima? Jadrolinija, siguran sam, imat će potrebu rekonstruirati ili graditi svoju flotu. Činjenica da će se otvarati javni natječaj, dovodi nas u situaciju da se ti brodovi moraju ugovarati po uvjetima natječaja, znači da bi se Jadrolinija morala izuzeti iz procesa javne nabave, ali takvu suglasnost moramo dobiti od Europske komisije.
Zašto se Uljanik nije mogao spašavati po modelu Agrokora? Ne postoji nijedna financijska institucija koja je na to spremna. Od banaka nismo dobili nikakvu intenciju da bi se dogodila financijska injekcija u brodogradilište, rekao je Horvat za N1.
[/quote_box]
