Zdeslav Šantić: Prioritet je održiv proračun za 2016. godinu

Glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke Zdeslav Šantić ocijenio je u petak da je hrvatski prioritet za 2016. godinu donošenje održivog proračuna, kako bi se što prije povratilo povjerenje ulagatelja.

Sudjelujući u raspravi na tradicionalnom, 17. financijskom doručku Societe Generale Splitske banke, Šantić je kazao kako očekuje da će hrvatsko gospodarstvo slijedeće godine rasti po stopi nižoj od jedan posto. No, istaknuo je, prognozu je prilično teško odrediti u trenutku kada je na snazi samo privremeno financiranje za prvo tromjesečje te da “ćemo biti pametniji kada se vidi proračun”. Kazao je i da reforme o kojima se govori tijekom postizbornih pregovora jesu nužne, ali one u kratkom roku isključivo donose trošak, nižu gospodarsku aktivnost, niže dohotke i sl. “Stoga je prioritet u kratkom roku osigurati održivi proračun, koji će povratiti povjerenje ulagatelja”, istaknuo je Šantić, dodavši da bi taj održivi proračun trebao obuhvatiti zahvate na barem dvije rashodovne stavke proračuna – masi plaća u javnoj upravi te socijalnim transferima kućanstvima “iako to nije popularno”.

Znanstvena suradnica zagrebačkog Ekonomskog instituta Marina Tkalec upozorila je da smanjenje mase plaća u javnoj upravi ne bi smjelo biti linearno, jer bi to oslabilo kvalitetu “ionako ne previše kvalitetnog kadra u javnom sektoru”, I Tkalec je proračun istaknula kao najveći rizik pri procjeni ekonomskih kretanja u 2016. godine, ali je kazala i da bez obzira na to kolika stopa rasta BDP-a, ako će se ona kretati na razinama koje se sada očekuju, od oko jedan posto, Hrvatska teško može izaći iz krize. “Hrvatska je, naime, tehnički izašla iz recesije, no iz krize nije, na što ukazuju podaci o nezaposlenosti, niskim dohotcima i sl.”, napomenula je je Tkalec.

Da bi se stope rasta ubrzale, potrebno je provesti reforme, ali, ističe Tkalec, društvo još nije spremno na njih, jer je naviklo očekivati od države, odnosno Vlade da rješava sve probleme. No, ukoliko do njih ne dođe imat ćemo sve veće probleme, rasti će deficit, javni dug, a problem s refinanciranjem mogao bi narasti do potrebe da se pozove Međunarodni monetarni fond (MMF). “Do reformi obično dolazi kada se države ne mogu refinancirati pa pozovu MMF, koji ih onda brzo provede”, kazala je Tkalec, podsjetivši da Ekonomski insitut ima tri prognoze rasta BDP-a za 2016. koje se kreću od 0,5 posto u pesimističnom do 1,5 posto u optimističnom scenariju, ovisno o intenzitetu provedbe reformi sadržanom u proračunu.

You may also like