[vc_row][vc_column width=”1/3″]Gospodarske aktivinosti na razini 27-člane Europske unije i dalje rastu dobrim tempom, poduprte snažnom domaćom potrošnjom i investicijama, iako njihov tempo postupno usporava, ocijenila je Europska komisija u jesenjim prognozama, upozoravajući na napetosti u međunarodnoj trgovini i rast cijena nafte.[/vc_column][vc_column width=”2/3″] Za 27-člano gospodarstvo EU-a, bez Velike Britanije, EK za ovu godinu predviđa rast od 2,2 posto, koji bi u 2019. trebao blago usporiti, na dva posto. U 2020. aktivnosti bi trebale dodatno usporiti, na 1,9 posto, procjenjuju u Komisiji. Za 19-članu eurozonu u Bruxellesu predviđaju rast od 2,1 posto u ovoj godini, nakon prošlogodišnjih 2,4 posto, što je bio najsnažniji rast u proteklih 10 godina, navodi se u izvješću.[/vc_column][/vc_row]
Rast u eurozoni dodatno će usporiti i u iduće dvije godine, na 1,9 posto u 2019. godini, te na 1,7 posto u 2020., predviđaju u Komisiji. “Rastuća globalna neizvjesnost, napetosti u međunarodnoj trgovini i više cijene nafte prigušit će rast u Europi”, ističe se u izvješću. Tome valja dodati izgledno posustajanje oporavka na tržištu rada i sve veća ograničenja na strani ponude u nekim zemljama članicama”, napominju u Komisiji.
Upozoravaju ujedno na “visoki stupanj neizvjesnosti” kojem su procjene izložene i na brojne, “međusobno povezane rizike”. Tako bi pregrijavanje u američkom gospodarstvu moglo bi dovesti do bržeg rasta kamatnih stopa nego što se očekuje, što bi imalo brojne negativne efekte izvan SAD-a, ponajprije na tržištima u nastajanju, osjetljivima na promjene u kapitalnim tokovima i izloženima dugu iskazanom u američkim dolarima.
To bi pak moglo pojačati napetosti na financijskim tržištima, upozoravaju u Bruxellesu. Ujedno bi očekivano povećanje deficita na tekućem računu američke bilance plaćanja moglo dodatno potaknuti trgovinske napetosti u odnosima Kine i SAD-a, što bi pak moglo povećati rizik kaotične prilgodbe u Kini, s obzirom na visoku razinu duga tamošnjih kompanija i na financijsku fragilnost, upozoravaju.
Unutar EU-a, sumnje u kvalitetu i održivosti javnih financija u nekim dugovima opterećenim zemljama članicama EU-a mogle bi se prošiti na domaće bankarske sektore, upozoravaju u Komisiji. Iako ne navode o kojim je zemljama riječ, zabrinutost je u posljednje vrijeme izazvala Italija zbog ekspanzivnog prijedloga proračuna za 2019. godinu, koji je prouzročio skok prinosa na talijanske državne obveznice.
Među izraženim rizicima u Komisiji izdvajaju i brexit. “Neizvjesnost se pojačava kao i rizici, vanjski i unutarnji, što počinje uzimati danak na tempu gospodarskih aktivnosti”, ističe u priopćenju Valdis Dombrovskis, potpredsjednik EK za euro i socijalni dijalog, u čijoj su nadležnosti i financijska stabilnost, financijske usluge i unija tržišta kapitala.
Upozorava da u takvom okruženju EU mora uložiti više truda u jačanje otpornosti gospodarstva. “Na razini EU-a to znači donošenje konkretnih odluka o daljnjem jačanju naše gospodarske i monetarne Unije”, naglašava on.
“Na razini zemalja članica postoje još uvjerljiviji razlozi za osnaživanje fiskalnih zaštitnih mehanizama i za smanjenje duga, pri čemu istodobno valja voditi računa o tome da koristi od rasta osjete i najranjiviiji članovi društva”, kazao je Dombrovskis.
U predstojećem će razdoblju ulogu pokretača rasta sve više preuzimati domaća potrošnja, procjenjuju u Komisiji. Pritom bi osobna potrošnja trebala profitirati od snažnijeg rasta plaća i fiskalnih mjera u nekim članicama dok bi investicije trebale porasti u svim zemljama članicama EU-a prvi puta od 2007.
Što se tiče nezaposlenosti, ona bi se trebala nastaviti smanjivati u predstojećem razdoblju, premda slabijim tempom nego dosad jer rast zaposlenosti koče sve izraženija nestašica radne snage i sporiji gospodarski rast.
Stopa nezaposlenosti u 27 zemalja članica ove će godine iznositi 7,4 posto, nakon čega će u 2019. pasti na sedam posto a potom u 2020. na 6,6 posto, predviđa EK. U eurozoni bi stopa nezaposlenosti ove godine trebala iznositi 8,4 posto, te kliznuti na 7,9 posto u 2019. i 7,5 posto u 2020. godini.
Zbog viših cijena energije u Komisiji također procjenjuju da će inflacija ostati umjerena u razdoblju obuhvaćenom prognozama. U EU bi ove godine trebala iznositi 1,8 posto, te blago ubrzati u 2019., na 1,9 posto. U 2020. očekuje se usporavanje rasta cijena na 1,7 posto. U eurozoni bi inflacija također trebala ove godine iznositi 1,8 posto i zadržati se na toj razini u 2019. U 2020. očekuje se njezino usporavanje na 1,6 posto.
Procjena za Hrvatsku iznad prosjeka EU-a
Za Hrvatsku EK u ovoj i idućoj godini predviđa rast od 2,8 posto, koji bi u 2020. trebao usporiti na 2,6 posto. Identičan rast u ovoj godini predviđaju i za Nizozemsku, a u skupini je još i Finska s procijenjenom stopom rasta od 2,9 posto. Daleko najvišu stopu rasta za ovu godinu EK predviđa Irskoj, gdje se očekuje rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 7,8 posto.
Slijede Malta s očekivanim rastom od 5,4 posto, Poljska, s 4,8 posto, te Slovenija i Mađarska, kojima predviđaju rast od po 4,3 posto. Vodeća gospodarstva EU-a našla su se pak u skupini zemalja s najnižim procijenjenim stopama rasta u ovoj godini. Tako Komisija za Italiju predviđa rast od 1,1 posto, a za Njemačku i Francusku od 1,7 posto.
Velika Britanija nije uključena u agregatne europske procjene zbog izlaska iz Unije u idućoj godini. Komisija predviđa da bi ove godine britansko gospodarstvo trebalo porasti 1,3 posto.