Zbog pada cijene energenata deflacija treću godinu za redom

U Hrvatskoj su u ovogodišnjem rujnu potrošačke cijene pale 0,9 posto na godišnjoj razini, manje nego mjesec dana prije kada su skliznule 1,5 posto, no i dalje ukazuju na nastavak višegodišnjih deflacijskih pritisaka.

U petak objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) ukazuju na nastavak deflacijskih pritisaka, s obzirom da je trend pada potrošačkih cijena ušao već u treću godinu. No, ti su pritisci ponešto oslabili jer su u rujnu potrošačke cijene na godišnjoj razini skliznule manje nego u kolovozu. „Premda usporenom dinamikom, u rujnu je potvrđen niz negativnih godišnjih stopa inflacije koji sa sporadičnim prekidima traje od veljače 2014. godine”, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

U rujnu su na godišnjoj razini najviše pale cijene komunikacija, za 3,6 posto, a slijedile su cijene stanovanja, vode, električne energije i plina s padom od 3,3, što je ponajviše posljedica pada cijena plina za 18,5 posto.

Cijene prijevoza pale su, pak, za 2,1 posto, pri čemu su cijene goriva za prijevozna sredstva skliznule 3,1 posto. Cijene rekreacije i kulture bile su za 1,2 posto manje nego u istom lanjskom mjesecu, dok su cijene alkoholnih pića i duhana skliznule za 0,2, a hrane i bezalkoholnih pića za 0,1 posto.

S druge strane, najviše su na godišnjoj razini porasle, za 1,7 posto, cijene odjeće i obuće, a slijedile su cijene zdravlja, s rastom od 1,9 posto, dok su cijene restorana i hotela porasle 1,5 posto. Cijene obrazovanja ojačale su na godišnjoj razini za 0,7 posto, cijene pokućstva i opreme za kućanstvo za 0,6 posto, a cijene raznih dobara i usluga za 0,4 posto.

Na mjesečnoj su razini, pak, u kolovozu potrošačke cijene porasle za 1,1 posto. Pritom su u odnosu na kolovoz najviše, za 17,4 posto, porasle cijene odjeće i obuće zbog novih kolekcija, što je, navode analitičari RBA, uobičajeno s početkom jesenske sezone. Slijedile su cijene prijevoza, s rastom od 1,2 posto, što je posljedica rasta cijena goriva za 2,8 posto.

S druge strane, u rujnu su na mjesečnoj razini najviše pale cijene restorana i hotela, za 1,2 posto, a slijedile su cijene rekreacije i kuluture s padom od 0,7 posto.

U prvih devet mjeseci ove godine potrošačke su cijene u prosjeku bile 1,4 posto niže nego u istom lanjskom razdoblju. Tako je razdoblje deflacije ušlo u treću godinu, s obzirom da su lani potrošačke cijene u prosjeku pale za 0,5, a u 2014. godini za 0,2 posto. “Godišnji pad potrošačkih cijena, prisutan već treću godinu zaredom, dodatno je potaknut i administrativnim smanjenjem cijena plina s početkom drugog tromjesečja”, ističu analitičari RBA.

Do kraja godine očekuju nastavak negativnih godišnjih stopa inflacije, prvenstveno zbog kretanja cijena energenata na svjetskim robnim tržištima. Zbog toga će, poručuju iz RBA, na razini cijele 2016. godine prosječna razina inflacije zabilježiti veću negativnu vrijednost u usporedbi s prethodne dvije godine.

No, „uzevši u obzir nisku bazu, ali i nedavni dogovor između Saudijske Arabije i Rusije vezano za razinu dnevne proizvodnje nafte, na stranim tržištima je osjetan rast očekivanja u smjeru viših cijena nafte, a time i viših stopa inflacije. Stoga u idućoj godini predviđamo povratak prosječne godišnje stope inflacije u pozitivan teritorij“, zaključuju analitičari RBA.

You may also like

0 comments