Dvadesetogodišnja era putovanja Europom bez granica u ponedjeljak je prekinuta nakon što su brojne zemlje uspostavile nadzor na svojim granicama kao odgovor na nezapamćen priljev migranata.
Iznenadna nedjeljna odluka Njemačke da vrati pogranični nadzor učas je postigla domino učinak jer je primorala i njoj susjedne zemlje da zatvore vlastite granice. Austrija je uputila vojsku na granicu s Mađarskom nakon što su je tijekom noći pješice prošle na tisuće migranata. “Ako njemačka provodi pogranični nadzor, Austrija mora postaviti pojačane nadzorne točke na granici i to upravo radimo”, rekao je na konferenciji za novinare vicekancelar Reinhold Mitterlehner, dodavši da će vojska biti raspoređena kao potpora. “Potpora će prije svega biti usmjerena na humanitarnu pomoć”, rekao je kancelar Werner Faymann, koji je bio na istoj konferenciji za novinare. “No želim naglasiti da će biti i potpora u graničnom nadzoru ako to bude potrebno”.
I Slovačka je najavila zatvaranje granica prema Njemačkoj i Austriji. Te mjere dosad su najveća prijetnja schengenskom sustavu koji je 1995. ukinuo granične prijelaze diljem Europe i koji se, zajedno sa zajedničkom valutom eurom, smatra transformativnim postignućem integracije kontinenta. Sadašnja pravila brane migrantima bez osobnih dokumenata putovanje unutar schengenskog prostora, ali nedostaju mehanizmi koji bi ih doista u tome spriječili.
I Poljska je objavila spremnost postavljanja graničnog nadzora u slučaju većeg broja migranata, a bilo kakva odluka EU o nametanju kvota za prihvat izbjeglica pojediniom zemljama članicama, što zagovaraju Europska komisija i neke veće zemlje članice na čelu s Njemačkom, dovela bi do institucionalne krize. “Prihvatit ćemo samo onoliko izbjeglica koliko možemo podnijeti, niti jednog više ni manje”, rekla je premijerka Ewa Kopacz. Zemlje članice schengenskog prostora imaju pravo ponovno uspostaviti provremenu graničnu kontrolu u kriznim situacijama, i povremeno su to u prošlosti i činile, ali nikad na razini na kojoj se to dogodilo u ponedjeljak.
Ministri unutarnjih poslova donijeli su u ponedjeljak u Bruxellesu odluku o raspodjeli 40.000 izbjeglica koji će u sljedeće dvije godine biti preseljeni iz Italije i Grčke. Riječ je o privremenom i izvanrednom mehanizmu kako bi se pomoglo Grčkoj i Italiji, zemljama u koje prvo ulaze izbjeglice s Bliskog istoka. Odluka se odnosi na ljude koji po međunarodnom pravu imaju pravo na zaštitu i koji su stigli ili koji će stići na teritorij EU-a u razdoblju od 15. kolovoza 2015. do 16. rujna 2017. “Iznimno mi je drago što je vijeće danas moglo donijeti ovu odluku. To je važna politička poruka. Doista, prve relokacije ljudi kojima je potrebna međunarodna zaštita mogu početi brzo”, izjavio je luksemburški ministar vanjskih poslova te za pitanja azila i migracija Jean Asselborn.
Također je donesena i pravna osnova za osnivanje centara, u Italji i Grčkoj, u kojima će se izbjeglice registrirati. S ovom odlukom može početi naseljavanje po drugim zemljama članicama ljudi koji su trenutačno u Grčkoj i Italiji, ali još nema dogovora o primanju svih 40.000 ljudi. Zemlje članice su se u srpnju na dobrovoljno osnovi dogovorile da će prihvatiti 32.256 izbjeglica i dogovorile se da će do prosinca dopuniti tu brojku kako bi dostigli brojku od 40.000 ljudi. Zemlje članice primit će po šest tisuća eura za svaku osobu koju nasele na svom teritoriju.
Tisuće prosvjednika okupile su se u ponedjeljak u Tokiju na prosvjedu protiv sigurnosne politike premijera Shinza Abea nakon što je vlada najavila kako ovog mjeseca namjerava u zakon pretvoriti prijedlog koji će, prvi put od Drugog svjetskog rata, omogućiti japanskim vojnicima sudjelovanje u sukobima izvan japanskog teritorija. Prosvjednici, među kojima i dobitnik Nobelove nagrade za književnost Kenzaburo Oe i čelnici najvećih oporbenih stranaka, okupili su se ispred zgrade parlamenta, mašući svjetlucavim palicama i noseći transparente s natpisima – “Ne ratu” i “Poništite ratni zakon”. Ispitivanje javnog mnijenja čiji su rezultati objavljeni u dnevniku Asahi Shimbun u ponedjeljak pokazalo je da se 54 posto ispitanika protivi prijedlogu zakona, u odnosu na 29 posto koji ga podržavaju, dok čak 68 posto ne vidi potrebu da o tome raspravlja parlament na ovom zasjedanju, koje završava 27. rujma.
