Zbog izbora ne treba prekidati reforme

Zdravko Marić za Večernji list
Povratak kreditnog rejtinga države na investicijsku razinu izravni je efekt kontrole javnih financija u posljednje tri godine.

Ide li se u novi ciklus rasterećenja, hoće li nas dugovi zdravstva pokopati i što kaže na prozivanja o prevelikoj državnoj potrošnji detektiranoj HUP skorom, za Večernji list govori ministar financija Zdravko Marić.

Što povratak rejtinga na investicijsku razinu znači za standard građana i uvjete poslovanja za poduzetnike?

Kreditni je rejting prije svega vezan uz cijenu duga, odnosno kapitala, kako za državu, tako i za poduzetnike i građane. Kad on raste, kamate padaju i tako raste i konkurentnost gospodarstva. Da budem još malo konkretniji i točniji u izričaju, pada premija rizika koja se zaračunava svakoj pojedinoj zemlji, pa tako i njezinim kompanijama. U protekle tri godine ta premija rizika smanjena je za više od 200 baznih bodova, za koji iznos su naše sve kamate niže. To se vidi na ukupnim izdvajanjima za kamate iz državnog proračuna koje su u te tri godine manje za četvrtinu ili čak za tri milijarde kuna.

Fitch očekuje nastavak fiskalne konsolidacije, ali i suficit proračuna za 2019. Hoćemo li i treću godinu zaredom bilježiti plus i je li to uvertira za jače rasterećenje u 2020. godini?

Baš u Fitchovu izvješću jasno stoji da smo sve ove tri godine postigli bolji rezultat od originalnih predviđanja i to je ono čime se posebno ponosim. Na kraju smo prve polovice ove godine i još je rano za ikakve zaključke za cijelu godinu, no ponovno ćemo dati sve od sebe da i ove godine postignemo dobre rezultate. Od prve godine smo jasno ne samo komunicirali, već i radili na poreznom rasterećenju i mislim da tim smjerom trebamo nastaviti, ali sve u skladu s fiskalnim mogućnostima. HUP skor pokazuje da smo i dalje najmanje konkurentni od svih zemalja EU 11 te da je rast državne potrošnje brži od tempa rasta BDP-a. Hrvatska je najmlađa zemlja Europske unije i još nismo dosegnuli razine apsorpcije iz fondova EU kao usporedive zemlje. Novac iz fondova EU bespovratna je pomoć i ne utječe na rezultat proračuna, odnosno neutralan je na suficit ili deficit. Ipak, svi ćemo se složiti da je dobro da što više novca povlačimo i koristimo.  U zadnjim podacima o kretanju BDP-a vide se pozitivni efekti korištenja tih fondova pa smo u prvom tromjesečju imali rast investicija od 11,5 posto, od čega dobar dio otpada na javne investicije bilo razine pojedinih državnih poduzeća u Pelješki most, željeznice, luke, bilo lokalne razine u komunalnu infrastrukturu. Kretanje rashoda koji se financiraju iz općih izvora, poput poreza, doprinosa i ostalih uopće ne upućuje na zaključak da je rast državne potrošnje pretjeran.

Je li ekonomski rast od 2,8 posto dovoljan i je li Vlada spremna u predizbornoj godini provesti reforme kojima bi ga se moglo ubrzati?

Stopa potencijalnog rasta koja je na razini od oko 2 posto godišnje ključni je izazov. Imamo sjajnu priliku jer su temelji današnjeg gospodarskog rasta puno snažniji od onih predrecesijskih. U tim smo godinama imali deficite tekućeg računa platne bilance i proračunske deficite, dok je danas situacija upravo obrnuta odnosno u oba segmenta bilježimo suficite. Tu priliku ne smijemo propustiti i zato politički ciklusi ne bi smjeli utjecati na našu zacrtanu dinamiku provedbe reformskih mjera.

K Fitch je među izazovima istaknuo nedovoljnu efikasnost javnih tvrtki i zdravstvenog sustava. Jesu li zdravstvo i dugovi koje generira nova potencijalna bomba za državnu blagajnu kakva je lani bio Uljanik?

Pokazali smo da se dugovi u zdravstvu i financijske dubioze ne mogu rješavati isključivo upumpavanjem dodatnih prihoda u sustav. Očito je nužno ući i u troškovnu stranu. Potrebna je podrobna analiza koja bi bila temelj preporuka od pitanja same dostupnosti zdravstvenih usluga, preko organizacije zdravstvenog sustava do pojedinih detalja funkcioniranja, poput sustava nabava, potrošnje i racionalizacije. Imamo sjajne liječnike, medicinske sestre i kompletno osoblje. Pogledajmo kakve sve operativne zahvate su učinili proteklih nekoliko tjedana, no za financijsku održivost zdravstvenog sustava morat ćemo uključiti i ekonomsko-financijsku i neke druge struke, piše Večernji list.

Makroekonomist Željko Lovrinčević tijekom posljednjih nekoliko godina upozorava da je kraj 2019. godine posljednja šansa za povratak među financijski stabilne zemlje. Osim svojevrsne zaštite od skoka kamata, investicijski status zemlje širi krug potencijalnih ulagača. Naime, kako pojašnjava Lovrinčević, većina financijskih investitora, od mirovinskih fondova izvan Hrvatske do osiguravajućih društava pa i ostalih ulagača, ne smije ulagati u zemlje sa statusom “smeća” pa je i u tom kontekstu ovo važna vijest.

Kamata na hrvatski dug u ovom trenutku je samo 1,9 posto veća od one na njemački dug, ali iako je riječ o povijesno najnižoj kamati za Hrvatsku, u kontekstu drugih zemalja mi i dalje skupo plaćamo novac. Čak 14 zemalja u Europi ima negativnu kamatu na dug ročnosti pet godina, a četiri zemlje negativnu kamatu imaju i na obveznice s rokom dospijeća od deset godina. U prednost ih stavlja konkurentno gospodarstvo, a u tome Hrvatska i dalje kaska.

– Javne financije najbolji su dio ukupne slike, ali kad se pogledaju druga izvješća, vidljivo je da u odnosu na druge ne napredujemo, a to nećemo moći ni postići bez reformi – kaže Lovrinčević.

Naime, država je ograničila troškove, kroz zamrzavanje rasta plaća i prebacivanje troška javnih ulaganja na EU fondove, ali nije provela reformu javne uprave, a u duljem roku takav pristup, upozorava Lovrinčević, može dovesti do urušavanja kvalitete zdravstva, obrazovnog sustava, odlaska stručnjaka iz pravosuđa i dodatnog pada kvalitete administracije. Zato poziva na strukturne reforme kako bi se zadržao pozitivan efekt koji je donijela fiskalna konsolidacija. Na reforme bi nas mogao prisiliti i proces uvođenja eura jer se očekuje da će Europska komisija postaviti Hrvatskoj uvjete za ulazak u eurozonu.

You may also like

0 comments