Home Ekonomija Zbog bijega u sigurne luke stradaju hrvatske obveznice

Zbog bijega u sigurne luke stradaju hrvatske obveznice

by Energypress.net

Hrvatske euroobveznice suočit će se s rastom prinosa uslijed snažnog bijega investitora u sigurniju imovinu. Odlukom o Brexitu obvezničko tržište globalno vrijedno 100 bilijuna dolara doživjelo je rijetko viđeni udarac.

Prinosi na njemačke i američke obveznice spustili su se na rijetko viđene razine, pa je prinos na 10-godišnji Bund zagazio sve do -0,17 posto. Prinos na 10-godišnju američku obveznicu pao je na 1,56 posto. Brexit je donio izrazitu kolebljivost na financijska tržišta, kaže Alen Kovač, direktor Službe za ekonomska istraživanja Erste banke. “Rast neizvjesnosti, usporavanje rasta i potencijalna recesija u Velikoj Britaniji te nepovoljan utjecaj na perspektive rasta u EU, SAD-u i na globalnoj razini dodatno usmjerava Europsku središnju banku (ECB) prema nastavku ekspanzivne monetarne politike, a bitno ograničava i manevarski prostor američke središnje banke.

Averzija prema riziku i ′bijeg u sigurnost′ tako je dodatno snizila prinose na dio zemalja eurozone, dok je kod perifernih zemalja bio vidljiv određen rast premije rizika. Ipak, značajniji rast premije rizika ograničen je utjecajem ekspanzivne politike ECB-a”, komentirao je Kovač. U takvim okolnostima “nastradale” su i hrvatske dužničke vrijednosnice.

Cijena eurskog izdanja koje dospijeva 2025. spustila se u petak za 1,3 posto, odnosno imala je prinos od 3,77 posto, dok je dolarska euroobveznica dospijeća 2024. pala za 0,85 posto, odnosno prinos je porastao do 4,74 posto. “Kada govorimo o hrvatskim euroobveznicama, osim prelijevanja učinka snažne averzije prema riziku i rasta premije rizika u zemljama europske periferije, Hrvatska bi se, obzirom na fundamentalne pokazatelje i recentne političke nestabilnosti, mogla suočiti i s višom premijom rizika”, smatraju analitičari Raiffeisen banke.

Treba hitno provesti financijske reforme kako bi se potaknuo svjetski gospodarski rast i prevladale oscilacije, upozorila je Banka za međunarodna poravnanja (BIS) u godišnjem izvješću. BIS u “rizično trojstvo” svrstava slabašan rast produktivnosti, rekordno visoke razine duga na globalnoj razini i ′neobično′ uzak manevarski prostor za mjere, donosi Poslovni dnevnik.

Related Posts