Zaustavljen trend pada bankovnog investiranja u istočnoj Europi

Trend smanjenja inozemnog bankovnog financiranja u europskim gospodarstvima u nastajanju možda je dotaknuo dno u drugom tromjesečju dok Hrvatska bilježi nešto sporiji pad financiranja nego na početku godine, pokazalo je u utorak istraživanje međunarodnih zajmodavaca.

U razdoblju od travnja do lipnja inozemno je bankovno financiranje u regiji srednje, istočne i jugoistočne Europe (CESEE) poraslo prvi puta od početka 2011. ako se izuzmu Rusija i Turska, iako za neznatnih 0,1 posto promatrano udjelom u BDP-u. U prva tri ovogodišnja mjeseca smanjeno je 0,3 posto, pokazuje izvješće. Trend smanjenja inozemnog bankovnog financiranja zemalja u regiji time je po svemu sudeći dotaknuo dno zahvaljujući ponajprije značajnom povećanju financiranja u Češkoj i Poljskoj, za jedan posto BDP-a, zaključuju autori.

Bečku su inicijativu nakon globalne financijske krize 2008. osnovali Međunarodni Monetarni fond (MMF), Svjetska banka (SB), Europska investicijska banka (EIB), Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Europska komisija kako bi u suradnji s privatnim sektorom spriječili povlačenje inozemnih banaka iz europskih gospodarstava u nastajanju. Istraživanje obuhvaća 21 zemlju, uključujući Hrvatsku.

Većina zemalja u regiji ponovo je u drugom tromjesečju zabilježila smanjenje inozemnog bankovnog financiranja, koje je u Hrvatskoj, Bugarskoj, Crnoj Gori, Slovačkoj i Sloveniji premašilo jedan posto BDP-a, utvrdili su autori studije. Najveći je pad inozemnog bankovnog financiranja u drugom ovogodišnjem tromjesečju, u protuvrijednosti 2,4 posto BDP, zabilježila Bugarska. Slijede Slovačka i Hrvatska, s padom inozemnog bankovnog financiranja iskazano udjelom u BDP-u od 1,5 odnosno 1,4 posto. U Crnoj Gori financiranje je smanjeno 1,2 a u Sloveniji jedan posto.

U prvom tromjesečju ove godine pad inozemnog bankovnog financiranja u Hrvatskoj, iskazan udjelom u BDP-u, iznosio je 1,9 posto, pokazuje izvješće Bečke inicijative. Zbog političke neizvjesnosti oštar je pad inozemnog bankovnog financiranja u drugom ovogodišnjem tromjesečju zabilježila i Turska, za 0,5 posto BDP-a, a isti je pad bilježila i Ukrajina. Izrazitije se smanjilo i inozemno bankovno financiranje u Rusiji, u protuvrijednosti 0,6 posto BDP-a.

U cijeloj regiji srednje, istočne i jugoistočne Europe inozemno bankovno kreditiranje promatrano udjelom u BDP-u smanjeno je u drugom tromjesečju 0,3 posto, čime je usporen pad iz prethodna tri mjeseca kada se smanjilo 0,5 posto, pokazuje istraživanje.

You may also like

0 comments