Cijene nafte oštro su pale u ponedjeljak na svjetskim tržištima budući da je u fokusu ulagača i dalje prekomjerna opskrba a dodatan pritisak generirao je i jači dolar.
Barel sirove nafte na londonskom je tržištu pojeftinio 1,66 dolara u odnosu na prethodno zatvaranje, kliznuvši na 58,56 dolara. Na američkom tržištu se tržištu njime trgovalo po 1,54 dolara nižoj cijeni, od 48,80 dolara. Na početku trgovanja cijene su porasle u ozračju optimizma zbog dogovora Grčke i partnera u eurozoni o daljnjem financiranju da bi potom promijenile smjer jer su ulagači ponovo preusmjerili pozornost na prekomjernu opskrbu, i to ponajprije u Sjedinjenim Državama.
Tako su prošlotjedna izvješća pokazala da su zalihe u SAD-u na rekordnoj razini, što je na početku ovog tjedna potisnulo u drugi plan nove podatke o smanjenom broju bušotina u SAD-u a time i izgledno smanjenje proizvodnje. Analitičari investicijske banke Morgan Stanley procjenjuju da će razina zaliha nastaviti rasti do kraja svibnja. “Unatoč optimizmu zbog velikog pada broja bušotina u SAD-u u proteklim tjednima tempo pada je usporio. Daljnje usporavanje samo bi ojačalo bojazni da će za izrazitije smanjenje proizvodnje trebati vremena”, tumače analitičari.
Uteg cijenama bio je u ponedjeljak i snažniji dolar. Dolarov indeks, koji mjeri vrijednost američke prema šest vodećih svjetskih valuta, ojačao je danas 0,6 posto, čime robe iskazane u dolarima, poput nafte, postaju skuplje za imatelje drugih valuta. “Dolarov indeks kreće se blizu 94,85 bodova i na putu je da dosegne 95 bodova, pojačavajući pritiske na naftno tržište”, kazao je Myrto Sokou, analitičar u tvrtki Sucden Financial.
U odvojenom priopćenju Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) objavila je da cijena barela njezine košarice nafte prošlog petka iznosila 56,55 dolara, što znači da je bila viša 26 centi nego dan ranije.
