Zatočenici srbijanskih koncentracijskih logora predlažu uvjetovanje Srbiji ulaska u EU

Članovi Hrvatskog društva srpskih koncentracijskih logora, koji su pokrenuli široku akciju predaje odštetnih zahtjeva Državnom odvjetništvu za mirnu nagodbu s državom, u petak su akciju nastavili među 200 bivših logoraša okupljenih u podružnici Sisačko-moslavačke županije.

Članovi društva traže i da Hrvatska u njihovo ime traži obeštećenja od Srbije kao uvjet pri ulasku u EU. Pozivajući se na odluke međunarodnih pravnih institucija i međunarodne konvencije, traže da se u predviđenim rokovima provede ocjena opravdanosti i utvrde visine odšteta kao naknada za vrijeme provedeno u logorima, te da se za iznos ukupnih odšteta povećaju potraživanje ratne štete od Srbije, kao dokazanog agresora. U utorak je prvih 88 zahtjeva prikupljeno u splitskoj podružnici društva.

Na skupštini sisačko-moslavačke podružnice prihvaćeni su zaključci, kojima se uz isplatu naknada traži i priznanje bolesti nastalih kao posljedica boravka u logoru. Logoraši se također zauzimaju za priznavanje prava svim civilnim žrtvama iz Domovinskog rata. Zaključke su poslali i predsjednicima države, Sabora i Vlade, ministrima branitelja i pravosuđa, te predsjedniku HDZ-a, kao najveće oporbene stranke.

Još 2006. više od 30.000 logoraša od kojih 500 malodobne djece i više od 2500 žena podnijelo je kolektivnu tužbu za naknadu štete u Srbiji, no tužba nije razmatrana, a za djecu i žene je odbijena. “U ime 30.000 hrvatskih logoraša, zahtjeve podnosimo u Hrvatskoj, jer nas je Srbija odbila još 2006. godine, demantirajući postojanje ratnih logora na svom teritoriju. Cilj nam nije oštetiti našu državu, nego pomoći Hrvatskoj da ulazak Srbije u EU uvjetuje isplatom traženih obeštećenja. Vjerujemo da će logoraši napokon dobiti satisfakciju za patnje u logorima”, rekao je koordinator akcije Ivan Turudić.

Predsjednik sisačke podružnice logoraša Ivo Lipak izrazio je zadovoljstvo izručenjem Dragana Vasiljkovića Hrvatskoj. I sam je proveo 50 dana u logorima u Golubiću i Kninu, koje su organizirali Vasiljkovićevi specijalci. “Očekujemo da će pravda napokon biti zadovoljena i da će Vasiljković, s obzirom na težinu djela, dobiti maksimalnu kaznu. Da mu se sudi u Haagu bilo bi bolje, jer tamo nema ograničenja maksimalne kazne od 20 godina. Vjerujem da bi doživotno ostao u zatvoru, a ovako će vjerojatno za deset godina izaći. Iako kažu da je bankrotirao, vjerujem da će se logoraši moći naplatiti od njegove imovine”, kaže Lipak, koji je u logor iz Gline odveden sa sinom već u lipnju 1991. godine.

Srbija i Republika Srpska zajedno će obilježiti godišnjicu akcije Oluja, 4. kolovoza, paljenjem svijeća na graničnom prijelazu Rača, rekli su Aleksandar Vučić i Milorad Dodik na zajedničkoj konferenciji za novinare u petak u Beogradu. “Godišnjicu akcije Oluja ćemo zajedno obilježiti u tuzi i bolu“, rekao je srpski premijer i naveo da će simbolično obilježavanje biti na prijelazu Rača i da će tamo biti prisutno cijelo rukovodstvo Srbije i Republike Srpske kao i mnogih udruženja građana.

Oluja je najveći zločin etničkog čišćenja nakon II. svjetskog rata, rekli su. ‘Teško je naći tužniji dan u srpskoj povijesti’, rekao je Vučić. Podsjetimo, srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić izjavio je u četvrtak da je obljetnica vojno-redarstvene akcije Oluja “dan velike žalosti za Srbiju”. Dačić tvrdi da je u Oluji ubijeno više tisuća Srba, a stotine tisuća protjerano. “Mi sa Hrvatskom želimo najbolje moguće odnose, ali kao što poštujemo tuđe žrtve – moramo poštovati i svoje… Kao što poštujemo srebreničke žrtve, tako moramo poštovati i svoje žrtve. Ne želimo se svađati ni s kim, ali kada govorimo o srpskim žrtvama, ispada kao da želimo unijeti nestabilnost u regiju”, ocijenio je Dačić.

Vučić je, na konferenciji za novinare u petak, istaknuo i da je s Dodikom razgovarao i o događajima u Srebrenici ali i o odluci da se u Republici Srpskoj raspiše referendum. „Srbija se nije miješala u unutarnje stvari BiH i u RS ali smo danas, na moju inicijativu, razgovarali o situaciji poslije Srebrenice, odluci o raspisivanju referenduma i pokušao sam, u ime Srbije dati širi kontekst tim događajima i s Dodikom razmotriti sve izazove koji su pred nama“.

You may also like

0 comments