Zašto su nas pokazatelji BDP-a prizemljili

Analiza Poslovnog dnevnika
Nizu brojki koje uobičajeno prate prve procjene Državnog zavoda za statistiku o kvartalnom BDP-u u najnovijoj je objavi zajednički nazivnik – usporavanje.

Usporile su godišnje stope rasta glavnih motora realnog povećanja BDP-a, a i tekuća kretanja gospodarske aktivnosti, u odnosu na prvo tromjesečje, bilježe usporavanje. Kao što je u prvom kvartalu godišnji rast kvartalnog BDP-a od (za nas iznadprosječnih) 3,9 posto premašio očekivanja, tako je podatak 2,4% posto realnog rasta u drugom kvartalu u odnosu na predviđanja i takozvane metode brzih procjena podbacio.

Prva polovica godine time se zapravo vraća u “našu normalu”, a to su s obzirom na postojeću strukturu hrvatske ekonomije stope rasta u rasponu između dva i tri posto, reći će ekonomisti. Točnije, s 3,2 posto rasta u prvom polugodištu, tempo je još uvijek nešto jači od ovogodišnjeg plana i višegodišnjeg prosjeka. Ono što ipak izaziva pozornost je pogoršanje slike inozemne potražnje. To se ponajprije odnosi na negativan predznak godišnje stope robnog izvoza (-0,9 posto) u drugom kvartalu, a koji i u HNB-u vide kao direktan odraz slabljenja dinamike najvećih ekonomija EU, od kojih su neke i glavni vanjskotrgovinski partneri Hrvatske (Njemačka, Italija).

Ministar financija i potpredsjednik Vlade Zdravko Marić također je komentirao kako je “upozoravajući dio” podatak o negativnoj stopi rasta izvoznih roba, te rast uvoza”. “Svi skupa trebamo staviti fokus na uvoznu ovisnost kako bi ona bila što manja”, rekao je. Ipak, za samu procjenu DZS-a kaže kako je na tragu očekivanja Ministarstva. Nasuprot nepovoljnim izvoznim pokazateljima, one vezane uz stopu rasta investicija i nastavak rasta osobne potrošnje navodi kao pozitivne. Fiskalizirani računi i PDV pokazuju, usto, i da će ova turistička sezona biti dobra.

Problem je, međutim, što rast domaće potrošnje vuše i visoku uvoznu komponentu, a ta veza izražena je i kod zamaha investicija odnosno građevinarstva. Kako bilo, u Vladi za cijelu 2019. ostaju pri projekciji koju su iznijeli u srpanjskim smjernicama ekonomske i fiskalne politike, a to je 2,8 posto. Ministar se dotaknuo i pokazatelja gospodarskog rasta s proizvodne strane, tj. bruto dodane vrijednosti (BDV), ističući rast djelatnosti trgovine na malo.

Foto: Poslovni dnevnik

Prilično dinamičan rast u drugom je kvartalu zabilježio je BDV u djelatnosti građevinarstva (čak 7,6 posto). Promatrano s prihodne strane, valja primijetiti da je stopa rasta BDV-a u s cjelini ovaj put bila ista kao i kod BDP-a, dok je u prethodnim kvartalnim objavama rast BDV-a zaostajao za onim BDP-a (npr. u prvom kvartalu 3,2 prema 3,9%). Napominje to i glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić, kojemu je to ujedno i potvrda da se zasad ne događa ništa strukturno znakovito u pogledu dinamike gospodarske aktivnosti.

Nažalost, to uključuje i izostanak doprinosa industrije rastu BDP-a, budući da je rast BDV-a industrije u prvom kvartalu (1,8% na godišnjoj razini) u drugom preokrenut u pad od 0,1 posto. A dok se u trećem tromjesečju (zahvaljujući solidnoj potrošnji koja u ta tri mjeseca ima snažan pečat turizma) očekuje solidan rezultat, za daljnji rast gospodarstva prijetnje zapravo u većoj mjeri dolaze izvana, s recentnim signalima recesijskog smjera nekih od najvećih gospodarstava EU. I u tom kontekstu Marić je umjereno optimističan te tvrdi da današnji gospodarski rast Hrvatske ima puno zdravije temelje nego nekadašnji.

Zvonimir Savić, glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore, kaže kako je bilo jasno da dinamika rasta iz prvog kvartala nije bila održiva, a uz 2,4% realnog rasta BDP-a u odnosu na drugi lanjski kvartal navodi kako se kontinuitet rasta BDP-a sad već protegnuo na uzastopnih 20 tromjesečja, a i “ostvarena stopa rasta kreće se u okvirima za 2019. planirane”.

Inače, promatrano po komponentama, najviši su rast i u drugom kvartalu ove godine u odnosu na isto razdoblje lani ostvarile bruto investicije u fiksni kapital (8,2%, s tim da su u prvom rasle i većih 11%), što se ne malim dijelom pripisuje nastavku učinkovitijeg korištenja sredstava iz fondova EU i nekolicini velikih projekata poput Pelješkog mosta. Rast konačne potrošnje (3,0%) kućanstava su poduprla rastom od 2,7% (u 1. kvartalu 4,4%).

Rastu potrošnje pogoduju povećanje plaća i kredita te niži PDV na pojedine proizvode, no istodobno je obuzdavanje rasta gotovinskih nenamjenskih kredita pridonijelo i nešto sporijem rastu potrošnje građana. Pored toga, na to je usporavanje zacijelo utjecala i nešto slabija turistička predsezona. U HGK ističu kako državna potrošnja raste već 13 kvartala zaredom. To je ujedno i jedna od rijetkih za BDP poticajnih sastavnica koja je u drugom kvartalu ubrzala rast; nakon +3,1%, u drugom kvartalu je dosegnula +3,9%.

Nasuprot tome, negativan doprinos inozemne potražnje produbio se kao posljedica rasta izvoza roba i usluga za 1,3% uz istodobni rast uvoza roba i usluga za 6,7 posto. Nije od pomoći, ali činjenica je da usporavanje rasta BDP-a u drugom kvartalu bilježi i većina europskih zemalja. U HGK s tim u vezi podcrtavaju u prvom redu povećane rizike zbog trgovinskih ratova, Brexita i geopolitičkih napetosti, donosi Poslovni dnevnik.

You may also like

0 comments