Zemlje koje su podržale antiruske sankcije u razdoblju od prosinca 2013. do lipnja 2015. godine zabilježile su neostvarene prihode od izvoza u visini od 60,2 milijarde dolara, prenijeli su mediji.
O ovome piše Kommersant pozivajući se podatke francuskog istraživačkog centra za međunarodnu ekonomiju Centre d`Etudes (Prospectives et d’Informations Internationales).
Izraženo u postocima, od ukupnog izvoza zemalja koje su podržale antiruske sankcije na Rusiju je prije krize otpadalo 2,3. U razdoblju djelovanja sankcija mogućnost izvoza smanjena je u prosjeku za 8-14 posto, a vrijednost za 3,5 do 7,5%. U početnom razdoblju zaoštravanja odnosa, a to znači od veljače do lipnja 2014. godine, izvoz je smanjen u prosjeku za 14,6 posto, dok je tečaj rublja prema dolaru pao za samo šest posto. Nakon uvođenja formalnih ograničenja (od kolovoza 2014.) pad je iznosio u prosjeku 12,9 posto, a isporuke sankcionirane robe smanjene su za oko 90 posto.
Tri četvrtine (75 posto) gubitaka otpalo je na zemlje Europske unije, prvenstveno na Njemačku čija je mjesečna neostvarena dobit iznosila 830 milijuna dolara. Na drugom mjestu je Ukrajina (459 milijuna dolara), pa slijede Poljska, Nizozemska, Francuska i Japan (sa po 200 milijuna dolara mjesečno).
Europska unija je 1. srpnja priopćila da je zbog izostanka napretka u ispunjavanju Minskog sporazuma ostavila na snazi ekonomske sankcije prema Rusiji narednih šest mjeseci. Moskva je na tu mjeru odgovorila produženjem konstrasankcija na uvoz poljoprivrednih proizvoda, sirovina i namirnica iz SAD-a, članica Europske unije, Kanade, Australije, Norveške, Ukrajine, Albanije, Crne Gore, Islanda i Lihtenštajna.
Nacionalna banka Ukrajine objavila je da je Kijev od početka godine izgubio 1,3 milijarde dolara zbog trgovinskih ograničenja Rusije. U ožujku je savjetnik predsjednika Rusije Sergej Glazjev priopćio da gubitak koji su ruskom financijskom sektoru nanijele antiruske snakcije tijekom dvije godine iznosi 250 milijardi dolara.
Uvođenje antiruskih sankcija započelo je u ožujku 2014. godine. Prvo je obrazlagano prisajedinjenjem Krima Rusiji, a kasnije je vezano za sukob na jugoistoku Ukrajine. Kao odgovor na sankcije koje su Rusiji uveli EU, SAD i zemlje koje su im se pridružile, Moskva je u kolovozu 2014. godine uvela embargo na uvoz prehrambenih proizvoda, piše agencija Lenta.ru.
