Iako su saborski klubovi u srijedu načelno podržavali izmjene Zakona o gradnji kojima će se, kako je uvjeravao ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević , “značajno poboljšati sustav graditeljstva, ubrzati i olakšati investicije, posebice one strateške”, sugestije i primjedbe iz redova oporbe nisu izostale.
HNS-ova Anka Mrak Taritaš osvrnula se na predviđena moguća odstupanja prilikom izgradnje građevina koja se mogu definirati sukladno pravilima struke rekavši kako će to otvoriti “pandorinu kutiju”.
Zaintrigirala ju je i odredba prema kojoj zgrade koje se ne koriste više od četiri mjeseca ne trebaju energetski certifikat zapitavši se tko će i na koji način odrediti koliko netko negdje boravi, a skeptična je bila i u odnosu na model prema kojem će građevinske dozvole vrijediti 3+3 godine. Tijekom šest godina može se, kaže, promijeniti svašta. “Može nam se dogoditi da nakon tolikih godina izgrađene zgrade budu, u smislu građevinskih materijala, zastarjele”, rekla je.
Založila se i za provođenje izvlaštenja podsjećajući kako imamo autocestu Zagreb – Split koja nije ni u katastru ni u gruntovnici te nisu provedena izvlaštenja . “Pitanje je kada će netko od odvjetnika doći i reći ‘to je moje'”, rekla je.
Također se založila i za spajanje katastra i gruntovnice rekavši kako bi se oni trebali objediniti jednim zakonom.
HDZ-ov Branko Bačić pak protivi se ideji spajanja katastra i zemljišne knjige. “To vam je po principu ‘dva loša ubiše Miloša’. Kada se objedine katastar i zemljišna knjiga, opet će na isti način biti loš katastar i bit će loša zemljišna knjiga. Ništa se neće dobiti nego će na jednom mjestu biti dvije loše evidencije”, ustvrdio je.
Vedran Babić (SDP) poručio je kako predloženo načelno može podržati no i on je, kao i Mrak Taritaš, zamjerio dopuštanje odstupanja u gradnji jer se, kaže, time uvodi pristup subjektivne procjene te otvara prostor da se ishodi dozvola za neke objekte koji to ne zaslužuju dok će u konačnici sve ovisiti o službeniku koji izdaje dozvolu i vodi postupak
“Ovaj zakon u Vukovarsko-srijemskoj županiji neće ništa promijeniti jer se tamo gradnja uopće ne događa”, rekao je Mostov Tomislav Panenić.
Branimir Bunjac (Živi Zid) protivio se predloženim izmjenama jer su, kaže, nepravedne prema vlasnicima zemlje i pogoduje investitorima koji nužno ne moraju biti iz Hrvatske. “Zakon se treba doraditi kako bi se vlasnici zemljišta bolje zaštitili” ustvrdio je Bunjac.
Miro Bulj (Most) žestoko se obrušio na “političke elite svih vlasti” zbog “izravnog pogodovanja stranim teleoperaterima” inzistirajući na tome da građani moraju imati utjecaj na postavu antenskih stupova i baznih stanica. “Građani bi morali moći utjecati na postavu antenskih stupova kako bazne stanice ne bi nicale kao gljive poslije kiše i to uglavnom noću”, poručio je Bulj.
Ministar Kuščević pojašnjavao je kako se predloženim zakonskim izmjenama ne regulira problem baznih stanica koji je uređen pravilnikom prije osam ili devet godina, no i složio se kako bi se on morao mijenjati.
Izmjenama Zakona o gradnji propisuje se novo razvrstavanje građevina s obzirom na zahtjevnost gradnje i to s dosadašnjih pet skupina na tri skupine.
Uređuju se dopuštena odstupanja u građenju koja se mogu primijeniti na zgrade i druge građevine, odnosno na sve građevine umjesto samo na zgrade.
Također se omogućuje projektantu glavnog projekta da tim projektom, ako je to potrebno, uredi obvezu izrade izvedbenog projekta. Uređuje se pitanje utvrđivanja posebnih uvjeta i potvrde glavnog projekta za građene građevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola.
Omogućuje se i odstupanje od građevinske dozvole u pogledu načina ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu prije izmjene građanske dozvole s time da je izmjenu ili dopunu građevinske dozvole potrebno ishoditi prije podnošenja zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole.
(Agencije)
