[vc_row][vc_column width=”1/3″]Berlin[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Sudionici sastanka na vrhu o Libiji dogovorili su se u nedjelju u Berlinu oko završne izjave u kojoj se obvezuju na podržavanje aktualnog primirja u Libiji, uskraćivanje pomoći sukobljenim stranama te na bolju kontrolu embarga Ujedinjenih naroda na izvoz oružja u tu zemlju.[/vc_column][/vc_row]
“Možemo zaključiti da su svi složni u tome da se embargo na izvoz oružja u Libiju mora poštivati”, rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel obraćajući se medijima nakon završene konferencije. Ona je objasnila kako su se i predstavnici sukobljenih strana složili oko sastavljanja zajedničkog vojnog povjerenstva koje bi radilo na daljnjoj deeskalaciji situacije u Libiji.
Njemačka kancelarka je zaključila kako je konferencija u Berlinu, na kojoj su sudjelovali predstavnici 16 zemalja i organizacija, “dala veliki prilog” nastojanju Ujedinjenih naroda za postizanje mira u Libiji. “Sadašnje privremeno primirje bi se trebalo pretvoriti u trajno”, rekla je njemačka kancelarka na konferenciji za novinare u prisustvu glavnog tajnika UN-a Antonija Guterresa, njemačkog ministra vanjskih poslova Heika Maasa te specijalnog izaslanika UN-a za Libiju Ghassena Salemea.
Merkel je rekla kako je današnja konferencija bila nužna zbog teške humanitarne situacije i zbog opasnosti destabiliziranja čitave sjeverne Afrike. Guterres se njemačkoj kancelarki zahvalio na organizaciji konferencije i izjavio kako sada prva zadaća mora biti postizanje stabilnog prekida vatre.
Maas je rekao kako sudionici konferencije, na kojoj su, pored predstavnika Europske unije, UN-a, Arapske i Afričke lige sudjelovali predsjednici država i vlada 12 zemalja među kojima i ruski predsjednik Vladimir Putin, francuski predsjednik Emmanuel Macron, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan te ministar vanjskih poslova SAD-a Mike Pompeo, sada u rukama imaju ključ za rješenje krize. “Taj ključa sada treba gurnuti u bravu i okrenuti. Mi svi znamo da pravi posao tek predstoji”, zaključio je Maas.
Predstavnici sukobljenih strana u libijskom sukobu, predsjednik vlade Fajez al-Saraj te general Kalifa Haftar nisu izravno sudjelovali na konferenciji u Berlinu ali su prije podne obavili odvojene razgovore sa sudionicima sastanka.
Kako navode mediji, konferenciju je organizirala kancelarka Merkel kako bi spriječila da se sukob u Libiji pretvori u “zamjenski rat” velikih sila poput onog u Siriji. Libija je podijeljena između libijske vlade nacionalnog jedinstva GNA, koju priznaju Ujedinjeni narodi (UN), sa sjedištem u Tripoliju, i vlasti generala Haftara, koja ima uporište na istoku zemlje.
Prošli vikend održani su libijski mirovni pregovori u Moskvi, ali je tada Haftar odbio potpisati dogovor o primirju, za razliku od al-Saraja.
Dužnosnik američkog State Departmenta rekao je u subotu da situacija u Libiji počinje nalikovati onoj u Siriji. Pozvao je strane snage da napuste zemlju. Turska je navodno poslala stotine boraca iz Sirije u Libiju posljednjih tjedana.
Snage lojalne generalu Haftaru blokirale su u subotu glavne naftne terminale na istoku Libije. Prestanak izvoza nafte, koja Libijcima predstavlja gotovo jedini izvor prihoda, protest je protiv turske intervencije u zemlji, kažu pripadnici libijskih plemena i snaga lojalnih Haftaru.
[quote_box name=””]
U Libiji zatvoreno pet naftnih terminala na istoku zemlje, nakon protesta snaga odanih Halifi Haftaru. Procjenjuje se da će to prouzročiti gubitak od gotovo 800 hiljada barela nafte dnevno.
“Prihodi od prodaje nafte okosnica su ekonomije ove zemlje. Čak 96 posto nacionalnog dohotka Libije. Ovih pet glavnih naftnih terminala na istoku zemlje, koji su pod kontrolom snaga lojalnih generalu Halifi Haftaru, praktično su cjelokupna naftna infrastruktura zemlje. U saopćenju Državne naftne kompanije navodi se da će zbog blokade dnevni gubici biti gotovo 800 hiljada barela sirove nafte, a to je gotovo 55 miliona dolara”, naveo je Abdelwahed.
“Vrijednost libijskog dinara u odnosu na konvertibilne valute već je opala. Građani su vrlo zabrinuti, jer znaju kakve je teške posljedice na finansijski sektor ostavila identična situacija 2013. kada je jedna oružana grupa blokirala ovih pet terminal”.
Reuters je u međuvremenu objavio nacrt dokumenta koji je usvojen na samitu u Berlinu u kojem se pozivaju sve strane da priznaju libijsku državnu naftnu kompaniju NOC kao jedinicu koja je ovlaštena za prodaju libijske nafte i poziva ih da se suzdrže od neprijateljstava protiv postrojenja za proizvodnju nafte.
Premijer Fajez al-Sarraj je u obraćanju zapadnim medijima prije samita u Berlinu naveo da je razočaran jer zapadne zemlje nisu osudile Haftarov potez i da to znači da on ne želi mir. Al-Sarraj je također izrazio nezadovoljstvo jer Katar i Tunis nisu pozvani na pregovore u Berlin. Na konferenciji su predstavnici U.A. Emirata, Francuske, Egipta i Rusije, država koje podržavaju Haftara, a od saveznika vlade u Tripoliju samo je pozvana Turska.
“Imajući sve to u vidu, mnogi ovdje ne očekuju napredak u mirovnim pregovorima”, rekao je Abdelwahed.
Libija je opterećena previranjima i građanskim ratom još od 2011. godine, kad je u krvavom ustanku, uz podršku NATO-a, svrgnut, a zatim i ubijen višedesetljetni vođa Muammar Gaddafi.
“Berlinska konferencija pokušava postići dogovor između država koje se miješaju u Libiju da zaustave njihovu podršku [zaraćenim stranama]”, izjavio je za Al Jazeeru politički analitičar Wolfram Lacher.
“Problem je što zapadne države nisu spremne vršiti pritisak na Haftarove strane pristalice, posebno UAE, tako da su obećanja koja će ‘strani nametljivci’ napraviti u Berlinu biti šuplja”, rekao je.
Libijski stručnjak za libijsku međunarodnu kriznu skupinu Claudia Gazzini rekao je da bi berlinska konferencija “mogla biti skroman korak naprijed” na putu ka miru.
“Ipak, ostaje rizik da će neki sudionici samo platiti diplomatsku inicijativu, iako nastavljaju poticati rat od kojeg imaju koristi”.
[/quote_box]
