Zagađenje zraka jedan je od najvećih problema u Europskoj uniji

Zastupnici Europskog parlamenta upozoravaju kako je što prije potrebno poduzeti konkretne korake prema očuvanju okoliša i smanjenju zagađenja zraka koji sve više negativno utječe na zdravlje i živote građana Europske unije.
Europski parlament je na prošlotjednoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu raspravljao o izjavi Komisije o programu Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. i programu “Čisti zrak za Europu” iz 2013. kojima je jedan od glavnih prioriteta ostvarivanje standarda kvalitete zraka. “Ovo je vrlo ozbiljan problem i upravo zato moramo nešto poduzeti. Prepoznajem da je Komisija ipak nešto učinila, no moramo činiti puno više. Moramo se usuditi govoriti o velikim problemima. Primjerice, moramo ukazati na to da poljoprivredni sektor također mora pridonijeti smanjenju zagađenja zraka smanjenjem emisija CO2, amonijaka i metana”, upozorila je u četvrtak danska zastupnica Christel Schaldemose (S&D) u raspravi na plenarnoj sjednici.

“Granica od 40 miligrama dušikovog dioksida po kubičnom metru kao godišnji prosjek obveza je na razini EU-a i dogovorena je u svim državama članicama. Komisija poduzima odlučne mjere tamo gdje vidi trajna prekoračenja iznad graničnih vrijednosti kakvoće zraka. Trenutno provodimo 30 prekršajnih postupaka protiv 20 država članica zbog prekoračenja graničnih vrijednosti čestica dušikovog i sumpornog dioksida”, rekao je povjerenik Europske komisije Karmenu Vella.

Zagađenje zraka drugi je najveći problem za okoliš u Europi, uz klimatske promjene i povećanje otpada. Prema podacima Komisije, kvaliteta zraka u Europi povećala se u posljednjih nekoliko desetljeća, no 3 od 4 Europljana iz urbanih sredina su u opasnosti zbog visokih razina zagađenosti. Onečišćenje zraka uzrok je teških bolesti poput astme i raka pluća, a svake godine oko 400 tisuća ljudi u Europi umire upravo zbog posljedica udisanja zagađenog zraka.

Europska unija je zbog toga odredila ciljeve za postizanje određene razine kvalitete zraka koja bi imala minimalno štetan učinak na ljude i okoliš. Ciljevi se temelje na tri glavna stupa: standarda kvalitete zraka, smanjenja emisija te emisijskih standarda za glavne izvore onečišćenja. “Kvaliteta zraka prelazi državne granice i zato trebamo koordinirano djelovanje svih zemalja članica kako bismo poboljšali svoj zrak. Europa ima unificirane regulacije za djelovanje, no mjere nacionalnih i regionalnih jedinica uvelike se razlikuju”, rekla je zastupnica Eleonora Evi (EFDD).

Hrvatski zastupnik Jozo Radoš (GLAS/ALDE) dodao je kako će biti potrebno uskladiti ciljeve Komisije s novim energetskim zakonima, ali i kako u pojedinim dijelovima Europe i Balkana još uvijek postoje termoelektrane na ugljen koje znatno onečišćuju velik dio teritorija. “Trebalo bi poštivati visoke standarde, ali bi trebalo pomoći i tim zemljama da postignu visoke standarde čistoće zraka”, ocijenio je Radoš u raspravi.

Smanjenje emisija štetnih plinova i onečišćenja zraka jedan je od glavnih prioriteta UN-ova “Programa za održivi razvoj 2030.” iz 2015. Planirani prelazak s linearnog na kružno gospodarstvo trebao bi smanjiti emisije, potrošnju resursa te stvoriti preko milijun novih radnih mjesta.

“Već vidimo da je to moguće. Protekli smo godina primijetili kako je rast GDP-a kompatibilan s redukcijama emisija CO2. Ovdje nije riječ o snižavanju naših životnih standarda, već o pametnijem upravljanju resursima”, rekao je povjerenik Komisije Jyrki Katainen.

UN je Programom 2030. predstavio set od 17 ciljeva za održivi razvoj kojim bi se do 2030. godine okončalo siromaštvo, sprječile klimatske promjene te osigurao održiv razvoj i napredak ekonomije i poljoprivrede.

Riječ je o univerzalnom sporazumu koji za implementaciju zahtjeva djelovanje svih država svijeta na svim razinama društva. Pojedine zemlje članice EU-a su prema izvješću Komisije među vodećima u svijetu u primjeni ciljeva za održivi razvoj, posebice u pogledu sprječavanja siromaštva koji je prvi cilj Programa.

Zastupnici su ipak upozorili kako se transformacija na održive sustave mora započeti što prije, ali ne na račun onih koji su već u lošijem ekonomskom i društvenom položaju. “Kako možemo od ljudi očekivati da podupru transformaciju sustava proizvodnje i konzumacije na održive načine dok digitalni divovi i bogataši ne plaćaju poreze u milijunskim iznosima. Ovaj sustav ne funkcionira. Naše je društvo u dubokoj krizi”, rekao je na plenarnoj sjednici njemački europarlamentarac Udo Bullman (S&D).

“Ekološka tranzicija se mora temeljiti na solidarnosti i ne možemo više čekati. Uspjeli smo poslati ljude na Mjesec – zasigurno možemo postići ciljeve za zaštitu okoliša”, smatra zastupnica Tilly Metz (Zeleni/ESS).

You may also like

0 comments