Analiza
Cijene nafte na međunarodnim tržištima rastu, potaknute strahovima od poremećaja u opskrbi ruskom i iranskom naftom zbog zapadnih sankcija. Američki predsjednik na odlasku, Joe Biden, planira proširiti sankcije Rusiji, ciljajući na tankere koji prevoze rusku naftu skuplju od 60 dolara po barelu, što uključuje brodare, osiguravatelje i naftne kompanije.
Slično, Washington je pooštrio sankcije Iranu, fokusirajući se na “sivu flotu” koja transportira naftu, dok je Iran dodatno zaostrenje mjera povezao s vojnim sukobima s Izraelom. Istovremeno, Kina je zabranila pristajanje tankera pod američkim sankcijama, dok su bliskoistočni proizvođači, poput Saudijske Arabije, povećali cijene za azijsko tržište zbog pojačane potražnje.
Naftno tržište dodatno osnažuju pokazatelji rasta gospodarske aktivnosti u SAD-u, što sugerira veću potražnju za energentima. Cijene sirove nafte rastu na oba ključna tržišta – Brent nafta dosegnula je 77,37 dolara po barelu, dok je cijena WTI nafte porasla na 74,63 dolara. Pored toga, Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) izvijestila je o povećanju prosječne cijene košarice nafte na 76,18 dolara, unatoč smanjenju proizvodnje u Rusiji i OPEC-ovim zemljama.
U ovakvom okruženju, tržište nafte suočava se s nizom izazova, uključujući geopolitičke napetosti, promjene u opskrbnim lancima i strateške reakcije najvećih svjetskih ekonomija. Unatoč sankcijama, Kina i Indija i dalje dobivaju rusku naftu po povlaštenim cijenama, dok trgovci nastoje predvidjeti daljnje rizike u opskrbi iranske nafte prema Kini. Ovakva dinamika, zajedno s rastom cijena nafte s Bliskog istoka, ukazuje na sve kompleksniju sliku globalnog energetskog tržišta.
