[vc_row][vc_column width=”1/3″]Napetost[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Cijene nafte zadržale su se u ponedjeljak na 35 dolara u oskudnoj trgovini na međunarodnim tržištima na 35 dolara budući da je obnovljena zabrinutost za oporavak potražnje u vrijeme koronakrize neutralizirala utjecaj ograničene opskrbe.[/vc_column][/vc_row]
U fokusu je tržišta zabrinutost za potražnju u vrijeme pandemije koronavirusa koja je prisilila vlade širom svijeta da obustave putovanja i gospodarsku aktivnost. Vlade su u međuvremenu počele ublažavati mjere ali je tempo oporavka potražnje i dalje neizvjestan.
Tržišta su zabrinuta i zbog toga što Američa automobilska industrija nije objavila uobičajenu prognozu putovanja. Zabrinutost za potražnju potpiruje i pojačana napetost između SAD-a i Kine, najvećih svjetskih potrošača nafte, zbog kineske najave zakona o sigurnosti u Hong Kongu.
Najava se nadovezala na niz spornih pitanja u odnosu dvije zemlje, uključujući širenje koronavirusa, Hong Kong, ljudska prava, trgovinu i, kako tvrde Kinezi, američku potporu Tajvanu. Potporu cijenama pruža pak ograničena opskrba iz vodećih proizvođača predvođenih Organizacijom zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i Rusijom. Već ima mjesec dana otkako je na snagu stupio sporazum prema kojem OPEC+ smanjuje proizvodnju za 9,7 milijuna barela dnevno.
I proizvođači u SAD-u smanjuju proizvodnju, kao što pokazuje podatak tvrtke za usluge u energetskom sektoru Baker Hughes da je u prošlom tjednu broj aktivnih bušotinskih postrojenja smanjen za 21, na rekordno niskih 318.
Veliki pad globalne proizvodnje nafte nesumnjivo je bio ključni faktor skoka cijena nafte u posljednje vrijeme, poručili su analitičari ING-a. OPEC danas zbog vjerskog praznika u islamskom svijetu nije objavio kolika je u petak bila cijena barela referentne košarice nafte njegovih članica.
Ruska vlada je odlučila da privremeno obustavi uvoz goriva u cilju energetske sigurnosti i stabilizacije prilika na domaćem tržištu, javlja agencija Tass. Ova mj era će biti na snazi do 1. istopada 2020. godine, prema dekretu koji je potpisa premijer Mihail Mišustin.
