Studija
Građani su uznemireni klimatskom krizom, ali većina vjeruje da već čine više za očuvanje planeta nego bilo tko drugi, uključujući i njihovu vladu, a malo tko je spreman napraviti značajne promjene u načinu života, pokazalo je međunarodno istraživanje. “Široka osviještenost o važnosti klimatske krize prikazana u ovoj studiji tek treba biti spojena s razmjernom spremnošću za djelovanje”, zaključilo je istraživanje provedeno u deset zemalja, uključujući SAD, UK, Francusku i Njemačku, prenosi Slobodna Dalmacija.
Emmanuel Rivière, direktor međunarodnog istraživanja javnog mnijenja u Kantar Publicu, rekao je da istraživanje sadržava “dvostruku lekciju za vlade”. Oni, prvo, moraju “ispuniti očekivanja ljudi”, rekao je Rivière. “Ali također moraju uvjeriti ljude ne u stvarnost klimatske krize – to je učinjeno – nego u to koja su rješenja i kako možemo pošteno podijeliti odgovornost za njih.”
Istraživanje je pokazalo da 62 posto ispitanih ljudi vidi klimatsku krizu kao glavni ekološki izazov s kojim se svijet sada suočava, ispred onečišćenja zraka (39 posto), utjecaja otpada (38 posto) i novih bolesti (36 posto). No, kada su zamoljeni da ocjenjuju svoje pojedinačne akcije u odnosu na djelovanje drugih, kao što su vlade, poslovni subjekti i mediji, ljudi su općenito sebe smatrali puno predanijim okolišu od ostalih u svojoj lokalnoj zajednici ili bilo kojoj instituciji.
Oko 36 posto ocijenilo je sebe “vrlo predanim” očuvanju planeta, dok samo 21 posto smatra da isto vrijedi i za medije i 19 posto za lokalne vlasti. Samo 18 posto smatra da je njihova lokalna zajednica jednako predana, a nacionalne vlade (17 posto) i velike korporacije (13 posto) smatraju se još manje angažiranima.
Ispitanici su također bili neentuzijastični oko toga da sami djeluju više po ovom pitanju, pritom navodeći širok raspon razloga. Većina (76 posto) ispitanika rekla je da bi prihvatila stroža ekološka pravila i propise, ali gotovo polovica (46 posto) smatra da nema stvarne potrebe da mijenjaju svoje osobne navike. Samo 51 posto reklo je da će sigurno djelovati kako bi zaštitili planet, dok je 14 posto reklo da definitivno ne bi. Ljudi u Poljskoj i Singapuru (56 posto) bili su najspremniji za djelovanje, a najmanje u Njemačkoj (44 posto) i Nizozemskoj (37posto).
Najčešći razlozi za nespremnost pri činjenju više za planet bili su “osjećam se ponosan na ono što trenutno radim” (74 posto), “nema konsenzusa među stručnjacima o najboljim rješenjima” (72 posto), i “trebam više sredstava i opreme od javnih tijela” (69 posto). Ostali razlozi uključivali su “ne mogu si priuštiti te napore” (60 posto), “nedostaju mi informacije i smjernice o tome što učiniti” (55 posto), “mislim da pojedinačni napori ne mogu stvarno imaju utjecaja” (39 posto), “vjerujem da su prijetnje okolišu precijenjene” (35 posto) i “nemam prostora za razmišljanje o tome” (33 posto).
Na pitanje kojim akcijama za očuvanje planeta treba dati prioritet, ljudi su pridavali veću važnost mjerama koje su već bile uvriježene navike, zahtijevale manje individualnog napora ili za koje snose malo izravne odgovornosti. Oko 57 posto, na primjer, reklo je da je smanjenje otpada i povećanje recikliranja “vrlo važno”. Druge mjere koje se smatraju prioritetima bile su preokretanje krčenja šuma (54 posto), zaštita ugroženih životinjskih vrsta (52 posto), izgradnja energetski učinkovitih zgrada (47 posto) i zamjena fosilnih goriva obnovljivom energijom (45 posto).
Ispitanici su, međutim, mjere koje će vjerojatno utjecati na njihov vlastiti životni stil smatrali manje važnima: smanjenje potrošnje energije ljudi smatra prioritetom samo 32 posto, dok su prednost javnom prijevozu u odnosu na automobile (25 posto) i radikalna promjena poljoprivrednog modela (24 posto) bili na sličan način nepopularni. Samo 23 posto smatra da je smanjenje putovanja avionom i viša naplata za proizvode koji ne poštuju ekološke norme važno za očuvanje planeta, dok su zabrana vozila na fosilna goriva (22 posto), smanjenje potrošnje mesa (18 posto) i međunarodne trgovine (17 posto) smatrani još nižim prioritetima.
“Građani su nedvojbeno zabrinuti stanjem planeta, ali ovi nalazi izazivaju sumnju u njihovu razinu predanosti njegovom očuvanju”, stoji u studiji. “Umjesto da iskažu veću spremnost prema promjeni svojih navika, zabrinutost građana posebno je usmjerena na negativnu ocjenu napora vlada.”
Ljudi su si dali najvišu ocjenu za predanost posvuda osim u Švedskoj, dok su samo u Singapuru i Novom Zelandu nacionalne vlade smatrane visoko angažiranim. Razlika između pogleda građana na vlastita nastojanja (44 posto) i mišljenja o onima njihove vlade (16 posto) bila je najveća u Ujedinjenom Kraljevstvu, donosi Slobodna Dalmacija.
