Zabilježen rast cijena nakon tri tjedna pada

Naftna tržišta
Cijene nafte na svjetskim tržištima prošloga su tjedna porasle, nakon tri tjedna pada, zbog optimizma rasta potražnje, jer svijet polako ublažava mjere  koje su ranije uvedene radi suzbijanja panedemije koronavirusa.

Na londonskom je tržištu cijena barela nafta prošloga tjedna skočila više od 23 posto, na 26,44 dolara, dok je na američkom tržištu barel nafte poskupio 17 posto, na 19,78 dolara, piše u svojem jučerašnjem tjednom pregledu Platts.

Součavamo se sa nikad viđenom krizom ponude i potražnje, kao i popunjenošću zaliha, zbog čega ovih dana jedino tankerske tvrtke trljaju ruke, o čemu smo prošloga tjedna višekratno pisali.  Cijene nafte mjesecima su bile pod pritiskom, skliznuvši na najniže razine u 20-ak godina, jer su zbog koronakrize sva najveća svjetska gospodarstva uronila u recesiju, pa je oštro pala i potražnja za ′crnim zlatom′.

Ipak, prošloga su tjedna cijene znatno porasle jer su trgovce ohrabrile naznake da bi potražnja za naftom uskoro mogla porasti i to zbog polaganog, faznog izlaska iz preotupandemijskim mjerama u industrijski najrazvijenijim i najpotentnijim zemljama. Zbog toga su zalihe benzina neočekivano su, pak, pale, i to za 3,7 milijuna barela. A to je potaknulo optimizam kako se potrošnja oporavlja, što ako se nastavi, upozoravat će na konkluziju kako je najgore vrijeme na naftnom tržištu prošlo, upozoravaju iz nizozemskog think thanka pri ING banci.

Ohrabruje i poruka kineske korporacije China Petroleum & Chemical kako dnevna prodaja derivata raste prema razini iz razdoblja prije pojave koronavirusa.

No, prema izvješću američke vlade, prethodnog su tjedna zalihe sirove nafte porasle za devet milijuna barela, manje u odnosu na 10,6 milijuna, koliko su u prosjeku očekivali analitičari.

Norveška, najveći proivođač nafte u zapadnoj Europi, najavila je, pak, smanjenje proizvodnje u razdoblju od lipnja do prosinca, prvom u 18 godina. Time Oslo želi podržati nastojanja ostalih velikih proizvođača da potaknu cijene smanjenom proizvodnjom. Pad potražnje nedavno je, naime, natjerao vodeće proizvođače u svijetu, predvođene Organizacijom zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i Rusijom, da premoste nesuglasice i dogovore najveće smanjenje proizvodnje u povijesti, za 9,7 milijuna barela dnevno. A ta odluka stupila je na snagu 1. svibnja, podsjeća Bloomberg.

Isto tako, smanjuje se i proizvodnja u SAD-u. Prema izvješću tvrtke Baker Hughes, prošloga je tjedna broj aktivnih bušotinskih postrojenja u SAD-u pao sedmi tjedan zaredom, na samo 325, što je njihova najniža razina od polovice 2016. godine.

Uz to, predsjednik SAD-a Donald Trump rekao je da će njegov kabinet uskoro objaviti plan pomoći domaćim naftnim kompanijama, koji bi mogao uključivati prelijevanje milijuna barela nafte u državne rezerve, a izjavio je, u nedjelju, kako će cjepivo za koronavirus biti otkriveno do kraja ove godine te se očekuje dodatno oporavljanje potražnje.

You may also like

0 comments