Za koliko Hrvatska mora smanjiti emisije CO2?

Analiza

Hrvatska bi do 2030. godine trebala smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 16,7%, prema prijedlogu uredbe o raspodjeli tereta među državama članicama EU koji je prošlog tjedna objavila Europska komisija.

Komisija je predstavila veliki paket zakonodavnih prijedloga koji bi trebali osigurati smanjenje emisije stakleničkih plinova za 55% do 2030. Zakonodavni paket pod nazivom “Fit for 55”, ključni je element Europskog zelenog plana, koji predviđa da EU do 2050. postane klimatski neutralna.

Da bi se taj cilj mogao ostvariti, procjenjuje se da će do 2030. godine trebati smanjiti emisiju stakleničkih plinova za najmanje 55% u odnosu na 1990. godinu. Trenutačno je na snazi cilj smanjenja stakleničkih plinova za 40% u odnosu na 1990.

U vezi s tim, u svibnju 2018. godine donesena je uredba o raspodjeli tereta među državama članicama kojom je propisano koliko svaka članica mora smanjiti emisiju stakleničkih plinova u području cestovnog prometa, grijanja zgrada, poljoprivrede, malih industrijskih pogona i upravljanja otpadom kako bi se emisije iz tih sektora na razini EU prosječno smanjile za 30% u odnosu na 2005. godinu.

Iz jednog od najznačajnijih europskih proizvođača građevinskog materijala – kamene vune, Rockwoola koji ima svoj pogon i u Hrvatskoj, ističu da je podrška EU kućanstvima i poduzećima ključna u dubinskim obnovama zgrada, a djelovanje mora biti lakše i jeftinije od neaktivnosti.

Naglašavaju da je EK donijela niz prijedloga kako bi se do 2030. cijelim nizom politika smanjile neto emisije stakleničkih plinova za barem 55% u usporedbi s razinama iz 1990. Želi li Europa do 2050. postati prvi klimatski neutralan kontinent i ostvariti europski Zeleni plan, to smanjenje moramo postići u sljedećem desetljeću.

Stoga su danas predstavljeni zakonodavni alati za ostvarivanje ciljeva iz europskog propisa o klimi, čime će se iz temelja preobraziti naše gospodarstvo i društvo, a Europa krenuti prema pravednoj, zelenoj i prosperitetnoj budućnosti.

Plan su komentirali i hrvatski zastupnici Europskog parlamenta iz kluba Europske pučke stranke. Oni, kao grupacija, ističu da nakon usvajanja Europskog propisa o klimi koji postavlja iznimno visoki cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova do 2030. za barem 55% u odnosu na razine iz 1990., Europska komisija sada predstavlja široki paket zakonodavnih prijedloga u području klime, prometa i energetike kojima to želi ostvariti.

Trošak zelene tranzicije se nikako ne smije prelomiti preko leđa obitelji s niskim i srednjim prihodima, vlasnika automobila, poljoprivrednika ili preko slabije razvijenih država članica.

Transformacija, o čijim konkretnim mjerama sada počinju pregovori, ne smije biti ishitrena već pravedna i promišljena, uz vođenje računa o njezinim posljedicama na obitelji s niskim i srednjim prihodima, osobito u ruralnim područjima”, stoji u komentaru koji potpisuju eurozastupnici Karlo Ressler, Sunčana Glavak, Željana Zovko te Tomislav Sokol. Prema novom prijedlogu uredbe, svim državama članicama povećan je cilj smanjenja emisija, pri čemu se vodilo računa o bogatstvu država članica.

Bogatije članice trebat će znatno više smanjiti svoje emisije u odnosu na siromašnije. Najmanje smanjenje propisano je Bugarskoj, koja po uredbi iz 2018. godine nije uopće trebala smanjivati emisiju, a sada se predlaže da treba smanjiti za 10%. Slijedi Rumunjska koja treba smanjiti emisije s prethodnih dva na 12,7%, zatim Hrvatska s prethodnih 7% na 16,7%. S druge strane, Švedskoj i Luksemburgu povećan je cilj smanjenja s prethodnih 40% na 50%.

Prijedlog uredbe predviđa postupno smanjenje emisija za svaku godinu do 2030. Budući da su cestovni promet i grijanje zgrada odgovorni za 55% emisija, predviđa se da ti sektori ubrzaju smanjivanje, koje je do sada bilo nedovoljno, a kod cestovnog prometa emisije su čak i povećane.

Prema prijedlogu uredbe, države članice će na raspolaganju imati fleksibilne mehanizme kako bi na troškovno učinkovit način postigle svoje ciljeve. Primjerice, ako neka država u jednoj godini smanji emisiju više nego što je propisano u sljedećoj će moći povećati emisiju za onoliko koliko je premašila cilj u prethodnoj godini.

Države članice također će moći međusobno kupovati i prodavati emisije, s čime se postiže dostizanje cilja na razini EU-a, a da pritom one države koje nisu dovoljno smanjile emisije plate onima koje su u tome bile bolje.

Na ovom tragu zelene tranzicije je i odluka hrvatske Vlade da nastavlja sufinancirati energetsku obnovu obiteljskih kuća, iako je program obnove završio prošle godine, dok je novi koji će obuhvatiti razdoblje os 2021. do 2030. tek u izradi.

Sredstva za energetsku obnovu obiteljskih kuća za 2021. i 2022. od 400 milijuna kuna osigurana su iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, raspodjelom sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u Hrvatskoj tako da se 300 milijuna kuna namjenjuje sufinanciranju energetske obnove obiteljskih kuća koje nisu oštećene u potresu, te 100 milijuna kuna sufinanciranju energetske obnove kuća oštećenih u potresu, piše Poslovni dnevnik.

You may also like

0 comments