[vc_row][vc_column width=”1/3″] Kineski predsjednik Xi Jinping trebao bi za nekoliko dana dobiti zeleno svjetlo da ostane doživotno na vlasti što je mogući faktor zabrinutosti za ostatak svijeta, iako je teško predvidjeti utjecaj na odnose sa Zapadom, po analitičarima.[/vc_column][vc_column width=”2/3″] Kineska komunistička partija (KKP) nedavno je pozvala na promjenu Ustava kako bi se ukinulo ograničenje od dva petogodišnja predsjednička mandata. To bi omogućilo Xiju, na čelu države od 2013., da ostane na vlasti iza 2023.
“Sad ima ogromnu vlast. No, ne zna se kako je namjerava iskoristiti”, rezimira Kerry Brown, direktor Instituta Lau China pri King’s Collegeu u Londonu.
[/vc_column][/vc_row]
“Ako namjerava odgovoriti na izazove s kojima se Kina suočava, to je pozitivno. Ako ne, to bi moglo biti iznimno problematično”. Porast moći Pekinga izaziva ponekad zabrinutost zbog njezina polaganja prava na Južnokinesko more, otvaranja prve vojne baze u inozemstvu 2017. u Džibutiju ili njegova rastuća utjecaja na Zapadu.
Xi Jinping započeo je jedan od najvećih programa infrastrukture i trgovine u povijesti – “Novi putovi svile”. Projekt je to od 1000 milijardi dolara koji izaziva veliko zanimanje ali i sumnju u kineske namjere.
U Kini je perspektiva neograničena predsjedničkog mandata Xi Jinpinga proslavljena u službenom tisku kao zalog “stabilnosti”. “Ako vodi zemlju tijekom dugog perioda, odnosi s inozemstvom bit će stabilni i predvidljivi”, argumentira Wu Xinbo, stručnjak američke politike na sveučilištu Fudan, u Šangaju.
Ukidanje ograničenja mandata bit će vjerojatno usvojeno u Nacionalnom narodnom kongresu, kineskom parlamentu podređenom KKP-u, čija godišnja sjednica počinje u ponedjeljak.
U Rusiji gdje je predsjednik Vladimir Putin na vrhu države već 17 godina, reakcije su bile općenito pozitivne, po Aleksandru Gabujevu, stručnjaku Instituta Carnegie u Moskvi.
Iako lokalni promatrači izražavaju zabrinutost zbog mogućeg povratka autoritarizma u Kini, Kremlj ocjenjuje da je “ostanak na vlasti Xija iza 2023. godine dobra stvar”, posebice u trenutku kad se “odnosi sa Zapadom pogoršavaju svakog mjeseca sve više”, ocjenjuje Gabujev.
Supermoćni Xi Jinping mogao bi biti loše primljen u Australiji, Novom Zelandu i SAD-u gdje rastući utjecaj Pekinga ionako zabrinjava brojne zastupnike.
Bijela kuća upitana na tu temu rekla je da odluka “ovisi o Kini”. Kineski predsjednik vjerojatno će se pokazati čvršćim u području vanjske politike, predviđa Bonnie Glaser, analitičarka u Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu. “Teško da će dobijati uravnotežene i objektivne savjete i mišljenja. Mogao bi biti žrtva pretjerana povjerenja”, zabrinuta je Glaser.
Produženje mandata “izaziva još veću zabrinutost oko Kine i njezinih namjera u inozemstvu”, ističe Eric Hundman, stručnjak za međunarodne odnose na Sveučilištu New York u Šangaju. “Svi će to protumačiti kao pretvaranje Xija u diktatora. Zbog čega Kina postaje još više zastrašujuća”.
Kina se naoružava
Kina razvija tehnologije za izgradnju nosača zrakoplova na nuklearni pogon, izvijestili su u srijedu državni mediji, dok Peking nastavlja s ulaganjima u svoj ambiciozni program vojne modernizacije.
Kineski predsjednik Xi Jinping obećao je u listopadu prošle godine da će pretvoriti vojsku u borbenu snagu svjetske klase do 2050. godine i razvoj nove tehnologije postao je ključnom točkom političkog programa. Ulaže se u borbene zrakoplove, nosače zrakoplova i rakete.
Tvrtka u državnom vlasništvu CSIC, najveći kineski proizvođač vojnih plovila, otkrila je u utorak tu ambiciju na popisu dostignuća koje kompanija želi ostvariti u sklopu unapređenja oružja za kinesku mornaricu do 2025., objavio je Global Times.
Izgleda da je najava CSIC-a kasnije ispravljena na internetskoj stranici tvrtke kako bi se uklonio dio koji se odnosi na plovila na nuklearni pogon, ali je prvotna verzija ostala dostupna na kineskom internetu. “Moramo … ubrzati ključne pomake kao što su realizacija nosača zrakoplova na nuklearni pogon, moderniziranih nuklearnih podmornica, tihih podmornica i bespilotnih inteligentnih podvodnih obrambenih sustava”, navodi se u originalnom dokumentu kako prenosi Global Times. CSIC je odbio komentirati izvješće lista.
