[vc_row][vc_column width=”1/3″]Spitzenkandidat[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Vodeći kandidat Europske pučke stranke (EPP) za nadolazeće europske izbore Manfred Weber rekao je kako Turska ne može postati članicom Europske unije, dodajući da će on prekinuti pristupne pregovore s tom zemljom ako postane predsjednikom Europske komisije.[/vc_column][/vc_row]
Turska poručuje kako je ulazak u EU i dalje njezin najviši strateški cilj, iako su se pregovori, službeno započeti 2004., kroz godine usporili. Weber, kandidat EPP-a za predsjednika Komisije na nadolazećim europskim izborima u svibnju, rekao je njemačkim konzervativcima u Bavarskoj da “svi žele dobre odnose s Turskom, svi želimo blisko surađivati”.
“No, ako postanem predsjednik Komisije, dat ću nalog uredima u Bruxellesu da prekinu pristupne pregovore s Turskom oko ulaska u EU”, rekao je Weber, popraćen gromoglasnim pljeskom. “Turska ne može postati članicom EU-a, neka to bude jasno”, dodao je Weber.
U listopadu prošle godine, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je kako razmišlja o tome da na referendum stavi pitanje turskog ulaska u EU, pokazujući time kako je ogorčen zbog sporog procesa koji je, po njemu, od početka takav zbog predrasuda prema muslimanima.
[quote_box name=””]
Europska komisija je u srijedu izrazila zadovoljstvo rezultatima u rješavanju migrantske krize, ali i upozorila da je potrebno nastaviti sa zajedničkim pristupom i dovršiti reformu sustava azila.
“Rezultati našeg zajedničkog europskog pristupa u području migracija govore sami za sebe: broj nezakonitih dolazaka danas niži je nego prije početka krize, europska granična i obalna straža podigla je zajedničku zaštitu granica EU-a na novu razinu, a u suradnji s partnerima radimo na osiguravanju zakonitih migracijskih kanala, dok istovremeno ubrzavamo vraćanje. U vremenu koje nam predstoji bit će ključno nastaviti s našim zajedničkim pristupom i dovršiti tekuću reformu sustava azila EU-a”, izjavio je povjerenik za unutarnje poslove i migracije Dimitris Avramopoulos.
Komisija ističe da unatoč tim rezultatima treba uložiti još više napora kako bi migracijska politika EU-a postala istinski otporna na buduće promjene u geopolitičkom kontekstu koji se stalno mijenja i u svjetlu stalnog rasta migracijskog pritiska na svjetskoj razini. “Države članice dužne su štititi one kojima pružaju zaštitu i brinuti o njima. Nastavak sveobuhvatnog pristupa suradnji i solidarno djelovanje, uz pravednu podjelu odgovornosti, jedini je put naprijed ako se EU želi uspješno nositi s izazovom migracija”, kaže prvi potpredsjednik Komisije Frans Timmermans.
Komisija navodi nekoliko izazova koje stoje pred EU-om po pitanju migracija. Prvi je zapadnomediteranska ruta kojom dolazi sve više migranata, stoga je potrebna veća potpora Maroku te Španjolskoj, gdje migranti ulaze na teritorij EU-a. Na srednjomediteranskoj ruti potrebno je raditi na popravljanju uvjeta u Libiji, a istočnomediteranskoj, po kojoj je nakon dogovora s Turskom znatno pao broj dolazaka, preostalo je riješiti probleme u Grčkoj, gdje obrada zahtjeva za azil ide vrlo sporo, a nije ni riješeno pitanje smještaja izbjeglica.
Jedno od hitnijih pitanja koje treba riješiti jest naći trajnije rješenje za iskrcavanje migranata spašenih u Sredozemlju. To se sada rješava od slučaja do slučaja. Najteže pitanje je reforma sustava azila jer dio zemalja ne pristaje na obvezujuće kvote po kojima bi se raspoređivali migranti u slučaju masovnog priljeva kada bi se vanjske članice EU-a našle pod velikim pritiskom. Komisiju zabrinjava jačanje populističkih i euroskeptičnih stranaka koje bi mogle pitanje migracija zloupotrijebiti u izborne svrhe na predstojećim europskim izborima.
[/quote_box]
