Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica porasle, ponajviše zahvaljujući snažnom oporavku cijena nafte, ali i nadi ulagača da će se pronaći kompromisno rješenje u vezi grčkih dugova.
Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna skočio 3,8 posto, na 17.824 boda, što je njegov najveći tjedni skok od siječnja 2013. godine. S&P 500 porastao je istodobno 3 posto, na 2.055 bodova, a Nasdaq indeks 2,4 posto, na 4.744 boda. Najviše je prošloga tjedna ojačao energetski sektor, jer su cijene nafte porasle za otprilike 9 posto, nastaviviši uspon drugi tjedan zaredom. Zahvaljujući zatvaranju bušotina u SAD-u, najavama naftnih divova o smanjenju investicija i stimulativnim mjerama kineske središnje banke, što bi trebalo potaknuti rast tamošnjeg gospodarstva i tako ojačati potražnju za ′crnim zlatom′, u petak je cijena nafte na londonskom tržištu dosegnula 57,80 dolara po barelu.
To je 9 posto više nego tjedan dana prije i oko 19 posto više nego prije dva tjedna, a za toliko su otprilike porasle i cijene ′crnog zlata′ na američkom tržištu. Pozitivno je na tržište utjecalo i stišavanje zabrinutosti ulagača u vezi grčkih dugova. Nova grčka vlada pod vodstvom Syrize odustala je od toga da joj se oprosti dio dugova i predložila zamjenu postojećih obveznica novima vezanima uz rast, što bi, smatra, kreditore poštedilo gubitaka na obveznicama.
Isto tako, Atena je predložila program za premošćivanje do kraja svibnja kako bi dobila na vremenu za pregovore s kreditorima, te istaknula kako će učiniti sve da bi izbjegla bankrot. Premda su zasad ti prijedlozi naišli na hladan prijem u eurozoni, a Europska središnja banka (ECB) čak poručila da više neće prihvaćati grčke obveznice kao osiguranje za zajmove, što znači da bi ubuduće grčka središnja banka morala sama preuzeti teret spašavanja tamošnjih banaka, ulagači se ipak nadaju nekom kompromisnom rješenju.
“Tržište pokušava dokučiti kako će se rasplesti situacija s Grčkom. Neki očekuju da bi razgovori mogli propasti, no vidjet ćemo. U svakom slučaju, kratkoročno se čini da neće biti vatrometa”, kaže Brad McMillan, direktor u tvrtki Commonwealth Financial. Ministri financija eurozone sastat će se 11. veljače, a tada bi im grčki predstavnici trebali objasniti kako žele postići veću financijsku nezavisnost. Najkasnije do 16. veljače Grčka bi trebala zatražiti produženje međunarodnog programa pomoći, ili će se suočiti s mogućim nedostatkom sredstava za isplatu kreditora.
Dužnosnici eurozone spremni su pomoći Ateni, ali i dalje inzistiraju na reformama, koje nova grčka vlada pod vodstvom Syrize želi izbjeći. Krajem tjedna ulagače su zabrinuli bolji nego što se očekivalo podaci o zaposlenosti jer bi snažan oporavak američkog tržišta rada mogao navesti Fed na povećanje kamata prije nego što se mislilo. U siječnju je u SAD-u otvoreno 257 tisuća novih radnih mjesta, oko 20 tisuća više nego što se očekivalo, to je već 11. mjesec zaredom kako zaposlenost raste više od 200 tisuća, što nije zabilježeno još od 1994. godine.
“Nakon snažnijih nego što se očekivalo podataka, razvila se rasprava hoće li Fed reagirati prije nego što se mislilo. Stoga su cijene dionica u financijskom sektoru porasle, dok su sektori osjetljivi na kretanje kamata oslabili”, kaže Bucky Hellwig, potpredsjednik u fondu BB&T Wealth Management.
I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,5 posto, na 6.853 boda, dok je frankfurtski DAX porastao 1,4 posto, na 10.846 bodova, a pariški CAC 1,9 posto, na 4.691 bod.
Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks prošloga tjedna oslabio 0,1 posto, na 17.648 bodova.
