Vušković: Ovo je deset prednosti uvođenja eura

Hrvatska 2025. je zemlja s Eurom. Najranije 2022. godine možemo uvesti euro pod uvjetom stabilnih makroekonomskih konvergencija. Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska se opredijelila preuzeti euro kao svoju službenu valutu, piše Petar Vušković.
Osim toga, Hrvatska odavno ima svoje radne stolove u ECB-u (Europskoj središnjoj banci) sa sjedištem u Frankfurtu. Prema Ugovoru o funkcioniranju Europske unije uvođenje eura je formalna obveza svih država članica. Hrvatskoj će euro biti veslo kojim će zaveslati svojom ekonomijom. Takav stav nije u domeni osjećaja već empirije. 

Koje su 10 prednosti uvođenja eura

Euro stvara prilike za rast investicija i povjerenje inozemnih partnera. Ukoliko strani investitor investira milijun eura na hrvatskom tržištu, a nakon toga euro deprecira (obezvrijedi) prema kuni za 5 %, njegov uloženi novac vrijedi 5% manje. Investitor je izgubio 50.000 eura. Imati euro znači odsustvo rizika promjene valutnog tečaja za investitora. Euro stvara lakšu usporedivost cijena za investitora te povoljniju investicijsku klimu. Euro znači povjerenje koje se temelji na prepoznatljivosti jedne svjetske valute.

Euro pojeftinjuje kredite, a rate otplata kredita čini sigurnim. Hrvatska ekonomija je visoko euroizirana (vezana za euro) pa je valutni rizik prisutan svugdje. Kod građana je prisutan kroz kredite i štednju. Uvođenjem eura bi se cijena kredita smanjila jer nema valutnog rizika. Kamatna stopa na kredite bi bila najmanje 1%-tni bod niža kada bi bili u eurozoni. Nadalje, kod uzimanja kredita u eurima, rata kredita ovisi o vrijednosti kune. Deprecijacija (obezvređivanje) kune nerijetko poveća rate kredita građana, što ih stavlja u nepovoljne položaje jer im se povećava dug.

Euro čuva vrijednost depozita u bankama. Ukoliko gledamo štednju, građani štede čak 75% svoje štednje u eurima. Nepovoljan tečaj može im umanjiti štednju, više nego što im je godišnja kamatna stopa na štednju koja je niža od 1%. Uvođenjem eura eliminiralo bi se pitanje u kojoj valuti štedjeti kako bi sačuvali vrijednost ušteđevine.

Euro eliminira nepovoljne tečajeve u mjenjačnicama i bankama. Kod mijenjanja novca u bankama ili mjenjačnicama također vaš novac ovisi tečaju. Neke mjenjačnice, pogotovo na moru, znaju imati nepovoljne tečajeve, gdje na 100 eura možete izgubiti i do 30 kuna, a na 1.000 eura to je već 300 kuna. Banke strancima koji podižu novac sa svojih kartica na bankomatima nude nepovoljne tečajeve pa tako narušavaju povjerenje prema strancima, ali i konkurentnost u turizmu. Zanimljivo je da su banke u Hrvatskoj na tečajnim razlikama ostvarile oko 1,8 milijardi kuna. Uvođenjem eura nestale bi mjenjačnice, a banke bi ostale bez svojeg profita.

Euro jača konkurentnosti domaćih poduzeća. Zaduženost poduzeća u eurima je visoka i iznosi oko 50 milijardi kuna. Nepovoljan tečaj smanjuje konkurentnost naših poduzeća te povećava rate kredita. Poduzeća koja u najmu imaju poslovni prostor uslijed deprecijacije kune mogu imati i veći trošak najma jer se cijena najma u ugovorima indeksira u eurima. Na takav način se umanjuje konkurentnost naših poduzeća. Euro za poduzeća znači i jeftiniji pristup kapitalu.

Euro stvara povoljne vanjskotrgovinske uvjete i pomaže izvoznicima. Za izvoznike euro bi stvorio čitav niz prednosti. Izvoznici ne bi morali pratiti tečajne razlike zbog rizika tečaja i preračunavati ih u inozemne cijene. Olakšao bi se izvoz mnogih proizvoda kroz eliminaciju transakcijskih troškova pa bi u konačnici ukupna vanjskotrgovinska razmjena bila povećana. Euro bi na izvoz imao tzv. „učinak stvaranja trgovine“. Neke studije iz 2000. godine ukazuju da zemlje koje imaju zajedničku valutu i do tri puta više trguju nego zemlje koje imaju različite valute.

Bezbrižnost putovanja za naše ljude, ali i turiste. Određene prednosti bi svakako imali i naši stanovnici jer bi mogli bezbrižno putovati većinom država članica EU, ne razmišljajući o mijenjanju domaće valute u euro. Isti efekt bi imali i turisti koji dolaze u Hrvatsku, što bi našu državu učinilo konkurentnijom u turizmu. Hrvatska oko 18% BDP-a ostvaruje iz turizma, a od toga 70% prihoda od zemalja iz eurozone.

Euro povećava kreditni rejting i omogućuje lakšu otplatu državnog duga. Uvođenje eura za Hrvatsku bi značilo povećanje kreditnog rejtinga te povoljnije zaduživanje na financijskim tržištima jer se članice eurozone smatraju sigurnijima. Jeftinije zaduživanje znači i lakšu otplatu dugova države. Ta sigurnost se temelji na monetarnoj i makroekonomskoj stabilnosti koju provodi Europska središnja banka (ECB).

U slučaju ekonomskih kriza imamo pravo na pristup Europskom mehanizmu stabilnosti. Uvođenjem eura se stvara europski identitet jer će se hrvatski simboli (povijesne osobe i prirodne ljepote) naći na euro kovanicama.

Petar Vušković je potpredsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize, na čijoj je stranici objavljen ovaj komentar, savjetnik u poslovnom upravljanju te doktorand ekonomskih znanosti. Zagovornik je tržišnog liberalizma, autor većeg broja stručnih analiza i akademskih radova.

 

You may also like

0 comments