Vujčić: Procjene rasta su slične HNB-ovim

Guverner Boris Vujčić izjavio je u četvrtak da su zimske prognoze Europske komisije za Hrvatsku u skladu s očekivanjima Hrvatske narodne banke (HNB), dok je najave iz Vlade o prilagodi državnog proračuna na rashodovnoj strani ocijenio “dobrim pristupom”.

“Današnje prognoze Europske komisije u velikoj su mjeri sukladne očekivanjima Hrvatske narodne banke, objavljenima u prosincu prošle godine”, kazao je Vujčić, dodavši da su procjene rasta za 2015. u potpunosti jednake i iznose 1,8 posto, a projekcije za 2016. se nešto razlikuju, jer je ona HNB-a rađena prije dva mjeseca.  HNB je u prosincu podigao prethodnu procjenu rasta BDP-a za 2016. godinu s 1,5 na 1,8 posto “Svi visokofrekventni pokazatelji ekonomske aktivnosti koje smo u međuvremenu sakupili, i koji su povisili procjenu rasta za 2015., upućuju na to da ćemo, ako se oni nastave, moći ista takva očekivanja preslikati na projekciju za 2016. godinu”, izjavio je Vujčić nakon predstavljanja rezultata istraživanja o financijskoj pismenosti u Hrvatskoj.

Na upit novinara kako komentira projekcije EK o proračunskom deficitu, Vujčić je samo kazao da za to treba pričekati proračun i da će to moći komentirati kada vidi proračun. Ocijenio je “dobrim pristupom” najave ministra financija Zdravka Marića o prilagodbi proračuna na rashodovnoj strani, no nije želio komentirati koje bi stavke trebalo rezati. “To je na ministru Mariću da kaže i o tome će odlučiti Ministarstvo financija”, rekao je je Vujčić.  Na novinarski upit o rezanju subvencija, kazao je da načelno po subvencijama Hrvatska odskače od ostalih usporedivih zemalja u smislu njihova udjela u ukupnih rashodima ili BDP-u. “To je stvarno jedna visoka stavka”, komentirao je Vujčić.

Europska komisija povećala je u četvrtak procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 2,1 posto, s prethodnih 1,4 posto, a podigla je i procjenu rasta BDP-a za 2015. s prvotnih 1,1 na 1,8 posto. Proračun za 2016. godinu još nije donesen, navode iz EK, a po nepromijenjenim pretpostavkama, deficit opće države procijenjen je u 2016. na 3,9 posto BDP-a, nakon lanjskih 4,2 posto. U 2017. očekuje se, pak, deficit od 3,2 posto BDP-a. Te su procjene deficita manje u odnosu na jesenske prognoze, kada je Komisija očekivala da će u 2015. deficit iznositi 5,6 posto, u ovoj godini 4,7, a u 2017. godini 4,1 posto BDP-a.

EK procjenjuje i da je zaduženost porasla u 2015. tek umjereno, sa 85,1 posto BDP-a u 2014. na 86 posto u 2015., što je rezultat snažnijeg rasta BDP-a. EK procjenjuje da će udjel javnog duga u BDP-u nastaviti rasti u iduće dvije godine. Tako bi ove godine mogao dosegnuti 87, a u idućoj 87,4 posto BDP-a. Te su procjene rasta javnog duga manje u odnosu na jesenske prognoze, kada je Komisija očekivala da će na kraju 2017. godine javni dug dosegnuti 92,9 posto BDP-a.

Za saborskog zastupnika HDZ-a Ivana Šukera naviše korigirana procjena Europske komisije o rastu hrvatskog gospodarstva u 2016., sa 1,4 na 2,1 posto, logična je s obzirom na, kako je rekao, prezentaciju novog premijera i na novu vladu. Europska komisija povećala je u četvrtak procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 2,1 posto, s prethodnih 1,4 posto. “To je logična procjena povećanja i to je na kraju krajeva na određeni način i vjetar u leđa novoj vladi i vladajućoj većini da moraju izdržati na određenim reformskim zahvatima”, izjavio je Šuker u četvrtak novinarima u Hrvatskom saboru.

Na pitanje ima li u svemu tome i doprinosa bivše vlade odgovorio je: “Što to znači doprinos bivše vlade? Takva su kretanja uvjet našeg okruženja, a da bi se ona povećala, u Hrvatskoj se moraju provesti strukturne reforme. Bivša vlada je 2011. naslijedila situaciju na nuli pa ju je odvela u minus i nadam se iskreno da se s ovom to neće dogoditi”, ustvrdio je. Na pitanje kako komentira da je ministar gospodarstva iz redova Mosta Tomislav Panenić doveo u pitanje prijedlog HDZ-a o uspostavi državnog holdinga, Šuker je uzvratio kako je to bila tek jedna od ideja. “To je bila samo jedna od ideja i logično je da će svi potezi koji će se događati u budućnosti biti dogovor ljudi iz vladajuće koalicije. Logična stvar je da se stvari, kada dođe prijedlog iz Vlade, razmotre na Vijeću za suradnju i da se donese prije svega politička odluka. Vlada sukladno tome donese odluku, a Sabor usvoji i onda se radi”, rekao je. Mišljenja je kako prvo treba snimiti situaciju kakva je u poduzećima, preuzeti vlast, a onda se, kaže, treba baviti reorganizacijom. “No, raditi reorganizaciju bez analitičke podloge je po meni neodgovorno”, rekao je.

Ministar gospodarstva Tomislav Panenić u intervjuu, objavljenom u četvrtak u Lideru, među ostalim, kazao je da se protivi ideji uspostave državnog holdinga. Kod državnih poduzeća Panenić ističe da mu je glavni zadatak da dovede te tvrtke do razine uspješnosti, a tek nakon toga mogu se donositi odluke o njihovoj prodaji. “Mogu reći da ćemo s onima gdje država ima male udjele, a koje nisu strateški važne za Hrvatsku, provoditi detaljnju analizu, nakon toga i preporuke što s njima napraviti. Ti udjeli financijski ništa ne znače u rješavanju poračunskih deficita, ali važni su jer nam otežavaju gospodarenje”, izjavio je Panenić te ustvrdio da država nije specijalizirana za upravljanje takvim malim udjelima te da bi njima mnogo kvalitetnije upravljale specijalističke agencije.
“Nisam za osnivanje državnog holdinga. Da su holdinzi općenito uspješni, onda bismo vjerojatno imali nekoliko takvih uspješnih modela u državi”, rekao je. Njegova je osnovna primjedba na državni holding da se u njega ne mogu stavljati tvrtke koje upravljaju prirodnim resursima, poput Hrvatskih voda ili Hrvatskih šuma, s tvrtkama koje su na tržištu, jer prve se rukovode održivim razvojem, a drugima se upravlja profitabilnim pristupom.

Šef SDP-a i bivši premijer Zoran Milanović, komentirajući u četvrtak podignute procjene Europske komisije o rastu hrvatskog gospodarstva u ovoj godini s 1,4 na 2,1 posto, ustvrdio je kako su “sve brojke dobre i bolje od planiranih” te kako da je sve to posljedica zamaha u 2015. godini. “I rekordno visoka pozitivna platna bilanca zemlje od četiri posto, što je brojka o kojoj se rijetko priča a strašno je važna. Ona je djelomično uvjetovana i padom cijena nafte, ali prije svega, a to također piše u izvješću, pojačanom industrijskom proizvodnjom i izvozom, izvoznim aktivnostima i izvozom u sektoru usluga u turizmu. Ja znam da bi netko to htio povezati s novom hrvatskom Vladom, no ona je mogla utjecati jedino negativno. Ali prognoza za 2016. i 2017. je dobra, posljedica zamaha u 2015. i sve je to jako detaljno razloženo u priopćenju”, kazao je Milanović novinarima u Saboru.

Komentirao je i izjave koje dolaze iz redova vladajućih kako je prognoza EK rezultat dolaska nove vlade poručivši: “Vladi kojoj treba dva dana da se riješi jednog prijestupnika, ta Vlada sigurno ne ulijeva povjerenje. U izvješću Komisije piše da su ovi rezultati pozitivna posljedica snažanog zamaha u 2015. godini, ukoliko su ti ljudi bili članovi moje Vlade, onda su i oni zaslužni, ali koliko znam, nisu bili članovi moje Vlade”.  Europska komisija povećala je u četvrtak procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 2,1 posto, s prethodnih 1,4 posto. Proračun za 2016. godinu još nije donesen, navode iz EK, a po nepromijenjenim pretpostavkama, deficit opće države procijenjen je u 2016. na 3,9 posto BDP-a, nakon lanjskih 4,2 posto. U 2017. očekuje se, pak, deficit od 3,2 posto BDP-a. Te su procjene deficita manje u odnosu na jesenske prognoze, kada je Komisija očekivala da će u 2015. deficit iznositi 5,6 posto, u ovoj godini 4,7, a u 2017. godini 4,1 posto BDP-a.

EK procjenjuje i da je zaduženost porasla u 2015. tek umjereno, sa 85,1 posto BDP-a u 2014. na 86 posto u 2015., što je rezultat snažnijeg rasta BDP-a. EK procjenjuje da će udjel javnog duga u BDP-u nastaviti rasti u iduće dvije godine. Tako bi ove godine mogao dosegnuti 87, a u idućoj 87,4 posto BDP-a. Te su procjene rasta javnog duga manje u odnosu na jesenske prognoze, kada je Komisija očekivala da će na kraju 2017. godine javni dug dosegnuti 92,9 posto BDP-a.  Po procjenama Komisije, bilanca plaćanja u 2015. bila je u plusu rekordnih 4,2 posto BDP-a, poduprta snažnim robnim izvozom i dobrom turističkom sezonom. U iduće dvije godine u EK procjenjuju da bi se taj višak mogao stabilizirati na prihvatljivih 3 posto BDP-a.

You may also like

0 comments