Home Ekonomija Vujčić: Na rubu smo velikog trgovinskog rata

Vujčić: Na rubu smo velikog trgovinskog rata

by Agencije

[vc_row][vc_column width=”1/3″]Trgovina i moguće posljedice trgovinskog rata na globalnu i pojedine ekonomije, monetarna politika Europske središnje banke, ali i uzroci i posljedice migracijskih tokova, neke su od glavnih tema ovogodišnje, 24. međunarodne Dubrovačke ekonomske konferencije, koja je u ponedjeljak otvorena u Dubrovniku.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]

Dvodnevna konferencija, koju organizira Hrvatska narodna banka (HNB), tradicionalno okuplja niz uglednih svjetskih i domaćih znanstvenika, predstavnike brojnih međunarodnih financijskih institucija poput Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF), Svjetske banke, Europske središnje banke, Europske banke za obnovu i razvoj, Banke za međunarodne namire itd.

Kako je istaknuo guverner HNB-a Boris Vujčić, i ove će godine sudionici konferencije raspravljati o nizu aktualnih tema, a jedna od njih je i trgovina.

[/vc_column][/vc_row]

“Danas smo gotovo na rubu trgovinskog rata pa ćemo raspraviti o mogućim posljedicama carinskih barijera između država na pojedine regije i ekonomije”, rekao je Vujčić.

Sudionici konferencije raspravljat će i o monetarnoj politici Europske središnje banke, a i predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) dat će svoj pogled na budućnost europske monetarne politike u idućim godinama. Teme konferencije bit će vezane i uz pitanje bankarstva odnosno supervizije i rasta kredita, a govorit će se i o temama vezanim uz realnu ekonomiju.

Tako će na konferenciji biti predstavljeni i rezultati analize HNB-a o uzrocima i posljedicama današnjih migracijskih tokova, koji su započeli nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

Naime, na konferenciji će biti predstavljen i rad Ivane Draženović, Marine Kunovac i Dominika Pripužića iz Direkcije za ekonomske analize pod nazivom “Dinamika i odrednice migracija – primjer Hrvatske i iskustva novih zemalja članica Europske unije”, a u kojem su uz podatke Državnog zavoda za statistiku (DZS) analizirali i službene statističke podatke o hrvatskim emigrantima u odredišnim zemljama zapadne Europe. Indirektni emigracijski tijekovi upućuju na znatne razlike u brojkama – u razdoblju 2013.- 2016. zrcalna statistika pokazuje 230 tisuća emigranata u zemlje EU-a naspram 61 tisuće prema podacima DZS-a, navode uz ostalo autori.

Uz to, središnje teme konferencije bit će radovi i rasprave posvećeni političkoj ekonomiji financijske supervizije odnosno razlikama između centraliziranog i decentraliziranog nadzora provedbe bankovne regulative, povezanosti kreditnih ciklusa i bankovnih kriza, reakcijama politike na makroekonomske šokove, makroprudencijalnoj politici u monetarnoj uniji, učincima kvantitativnog popuštanja, učincima industrijalizacije na dugoročni rast i razvoj, itd.

Related Posts