Hrvatska si ne može priuštiti političke prepirke nakon neriješenog ishoda nedavnih parlamentarnih izbora, jer bi dulje razdoblje političke nestabilnosti ugrozilo prve naznake oporavka od šestogodišnje recesije, upozorio je u razgovoru za agenciju Bloomberg guverner HNB-a Boris Vujčić.
Nova vlada mora brzo sastaviti popis mjera za rješavanje problema rasta javnog duga i proračunskog manjka, za koji vlada na odlasku očekuje da će se u ovoj godini smanjiti na 4,5 posto BDP-a, kazao je u razgovoru za Bloomberg guverner Hrvatske narodne banke. Odugovlačenje bi moglo obeshrabriti ulagače koji su na izborni rezultat već reagirali podizanjem prinosa na hrvatske državne obveznice i prodajama kune, pojasnio je. “Možemo se samo nadati da će vlada biti formirana što prije jer preduga neizvjesnost baš i ne pomaže”, napominje Vujčić u razgovoru vođenom u njegovom uredu u Zagrebu. Steknu li ulagači dojam da bi “dulje razdoblje pregovora moglo rezultirati ishodima koji neće voditi potrebnim reformama, u smjeru nužne fiskalne konsolidacije, odnosno da bi mogli voditi u nestabilnost na razini monetarne politike ili financijskog sektora, onda bi oni mogli biti štetni”, tvrdi guverner HNB-a.
Država je pred potencijalno duljim razgovorima o koaliciji, budući da i oporbena Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i socijaldemokrati premijera Zorana Milanovića tvrde da imaju pravo voditi pregovore nakon izjednačenog ishoda izbora održanih 8. studenoga. Trećeplasirana novoosnovana stranka Most uzdignuta je na poziciju političke snage koja će presudno utjecati na imenovanja i uvjetuje podršku pravom na imenovanje novog premijera i podrškom vlastitom programu mjera. Blokada bi mogla ugroziti oporavak od recesije koja je izbrisala 12 posto hrvatskog BDP-a i više nego udvostručila javni dug od 2008., piše Bloomberg.
Pedesetjednogodišnji Vujčić kaže da izborni rezultat Mosta predstavlja želju glasača da se ubrza proces ekonomskih reformi u najnovijoj članici Europske unije. Središnje mjesto u predizbornoj kampanji Mosta pripalo je smanjenju poreza i birokracije. Vujčić je preporučio mjere kojima bi se izbjeglo linearno smanjenje rashoda odnosno prihoda koji bi mogli nepovoljno utjecati na rast, za koji su nedavno u HNB-u procijenili da će ove godine iznositi 1,2 posto.”Kada pogledate ishod izbora, može se reći da među glasačima ima više volje za reformom”, drži Vujčić. “Hrvatska uistinu treba ne samo rezove same po sebi već i skup strukturnih reformi koje neće nužno imati svoju cijenu na strani fiskalnih rashoda niti će smanjiti fiskalne prihode”, kaže Vujčić u razgovoru za Bloomberg.
Prema procjenama Europske komisije, hrvatski će dug iduće godine porasti na 92 posto BDP-a, s 39 posto u 2008. Vujčić je taj skok pripisao recesiji, nabujalim proračunskim manjkovima za vrijeme globalne ekonomske krize i reklasifikaciji duga državnih poduzeća nakon ulaska zemlje u EU 2013. Nova vlada trebala bi ciljati na primarni proračunski višak od jedan posto BDP-a godišnje kako bi se zaustavio rast udjela javnog duga u BDP-u, kaže on. “To se mora napraviti”, kaže hrvatski guverner. “Zato nova vlada mora biti jako oprezna na početku kako ne bi naškodila prvim naznakama gospodarskog rasta, koje su jako ranjive na bilo kakve greške u političkom upravljanju”, dodaje.
Dulja politička blokada mogla bi predstavljati rizik i po troškove zaduživanja, kao što je u ponedjeljak pokazao i skok prinosa na hrvatske državne obveznice denominirane u eurima, s rokom dospijeća 2025., na najvišu razinu u četiri mjeseca. Budući da ulagači sve više špekuliraju sa zaoštravanjem američke monetarne politike, šanse za “vrlo dostupno odnosno financiranje po niskim kamatnim stopama možda će se polako ugasiti na kratki ili srednji rok”, napominje Vujčić. “Brzina formiranja vlade i najave jasnog skupa mjera važna je zato što ne znamo koliko će dugo trajati ti povoljni uvjeti”, dodaje hrvatski guverner.
Hrvatska središnja banka također će zadržati politiku kontroliranog fiksnog tečaja kune kao glavni instrument monetarne stabilnosti, kazao je Vujčić. Hrvatsko je gospodarstvo vrijedno 57 milijardi dolara i tijesno je povezano s eurozonom a mnogi hrvatski potrošači i poduzeća zadužuju se u zajedničkoj europskoj valuti. Prijelaz na euro bit će ipak moguć tek nakon što Hrvatska pokaže da može uspostaviti održiv silazni trend javnog duga, upozorava hrvatski guverner. “To se neće dogoditi prije kraja ovog desetljeća, ali bi se moglo dogoditi na početku idućeg”, smatra Vujčić.
