Vrdoljak pozvao srpske proizvođače u Hrvatsku

Hrvatska nikada nije imala diskriminacijski odnos prema srpskim tvrtkama, izjavio je hrvatski ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i pozvao srpske investitore da ulažu u Hrvatsku, jer je ona most prema daleko većem tržištu EU od 500 milijuna ljudi. Vrdoljak međutim, na samom početku intervjua, konstatira za Tanjug da su hrvatske investicije daleko veće u Srbiji od ulaganja srpskih preduzetnika u Hrvatskoj.

Razlog za to, kako kaže, nije diskriminacijski položaj srpskih privrednika koji su bezuspješno pokušavali da se probiju na hrvatsko tržište, i ističe da takva tvrdnja ne stoji.”To nikome ne pada na pamet. Ja ću osobno sa svakim razgovarati, otvoriti vrata. Taj srpski privrednik će zaposliti ljude u Hrvatskoj, dići će proizvodnju i BDP. Gdje će nositi taj proizvod, tj na koje tržište, to je irelevantno, važno je da se ovdje nešto radi”, kategoričan je on. Na takav način i u Srbiji, ističe, treba gledati na hrvatska preuzimanja jer je svaka investicija donijela neka nova zapošljavanja i omogućila sigurno tržište za proizvedenu robu. “Konzum se sigurno ne bi odlučio za proizvodnju u Srbiji da nije jeftinije, bolje, kvalitentije, sigurnije”, kategoričan je on.

Vrdoljak podsjeća da Hrvatska ima velike akvizicije, i to od sličnih privrednika, i u Sloveniji, Bosni i Hercegovini. S gnušanjem, kaže, odbija i tvrdnje o tzv. necarinskim barijerama kao smetnji za ulaz na tržište. Jedina diskriminacija je, podvlači on, da li si članica Unije ili nisi, po pravilima koje je definirala EU, kaže Vrdoljak. U prilog tvrdnji da se trendovi mijenjaju i da situacija više nije toliko u korist hrvatskih tvrtki, Vrdoljak navodi podatak da je u prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani srpski izvoz u Hrvatsku porastao blizu 20 posto. Na drugoj strani, on podsjeća da ukupan izvoz Hrvatske raste po stopi od oko 12 posto godišnje, ali i da u istom tom iznosu raste i izvoz prema Srbiji.

Upitan da li je Srbija ipak zakasnila s ulaskom na hrvatsko tržište, pogotovo imajući u vidu da je Hrvatska postala članica EU, te preplavljena robom iz njenih članica, Vrdoljak odgovara da takva teza nikako ne stoji. “Nemojte gledati hrvatsko tržište. Radio sam strategiju razvoja industrije Hrvatske u kojoj rast industrije ne baziramo na hrvatskom, već isključivo svjetskom tržištu”, kazao je on i dodao da će privreda Hrvatske godišnje rasti svega jedan, maksimum dva posto.

U prijevodu, to znači da ako neko planira ući na hrvatsko tržište, to treba i učiniti, ali samo tako što će na Hrvatsku gledati kao na most prema 500 milijuna ljudi. Ima još mnogo prostora na hrvatskom tržištu za nova ulaganja, primjećuje Vrdoljak, ali prvenstveno na zajedničkoj regionalnoj suradnji. “To nam treba. Mi nismo tako dobro pozicionirani u Rusiji kao što Srbija nije dobro pozicionirana u mnogim europskim zemljama, i gdje pomoć može očekivati od Hrvatske”, dodaje on.

Vrdoljak zapravo pozivom na regionalnu suradnju odgovara na poziv koji je nedavno uputio premijer Srbije Aleksandar Vučić, da se s hrvatskim kolegama razvije dijalog kako bi se i Hrvatska otvorila za srpske tvrtke na način kako je to Srbija učinila za brendove koji dolaze iz Hrvatske. Na opasku da su mnogi srpski poduzetnici u prošlosti bezuspješno pokušavali preuzeti neke velike hrvatske brendove, on odgovara da su to poslovni odnosi između tvrtki u koje ne treba ulaziti. “Da li je u nekom trenutku Mišković trebao preuzeti Konzum? Nemam pojma. To su njihove odluke”, primjećuje.

Regionalna suradnja će, tvrdi, dati šansu da se neka proizvodnja i neki poslovni procesi mogu zadržati u regiji i “da nas ne pojedu oni kojima je jugoistočna Europa samo jedna točka na planeti”. Na tvrdnju da se u Hrvatskoj potrošači ipak više rukovode motom “kupujmo domaće”, i da bi to mogla biti jedna od brana za ulaz srpske robe, Vrdoljak odgovara: “Reći ću vam subjektivno, kao Vrdoljak, a ne kao ministar gospodarstva. Trudim se uvijek kupovati hrvatski proizvod. Kad u Njemačkoj nađem neki hrvatski proizvod, ja ga uvijek kupim. U Hrvatskoj isto tako”.

Vrdoljak kaže da pod domaćim brendom podrazumijeva svaki brend koji se proizvodi u zemlji, pri čemu je vlasnik irelevantan. Te tvrtke u Hrvatskoj prema njegovom mišljenju nisu urodile plodom “u mjeri u kojoj smo željeli”. “Danas su te tvrtke nedozvoljene jer smo dio tržišta EU i mi danas više ne možemo govoriti ‘kupujmo domaće’ jer je domaće i portugalsko, i dansko. Ali neće ni to pomoći građanima da se odluče kupiti hrvatski ili srpski proizvod ako se kvalitetom ne može mjeriti s nekim stranim ili cijenom”, zaključuje Vrdoljak.

Kao jedan od razloga većeg prisustva hrvatskih tvrtki u Srbiji Vrdoljak navodi taj što se hrvatsko gospodarstvo vrlo brzo restrukturiralo. “Mi smo znatno brže ušli u NATO i EU. To se odrazilo i na gospodarstvo koje se moralo restrukturirati i postati produktivnije, konkurentnije u odnosu na europsko tržište”, objašnjava. Hrvatski gospodarstvenici su, dodaje, dobijali i povoljnosti pri financiranju pojedinih akvizicija u regiji i na taj način tražili svoje mjesto ne samo u EU, nego i u regiji.

You may also like

0 comments