Home Energetika Vlasnici bioplinskih postrojenja pripremaju tužbe protiv države

Vlasnici bioplinskih postrojenja pripremaju tužbe protiv države

by Energypress.net

Greška HERA-e?

Kad je cijena struje ograničena na 180 eura po megavatsatu, dio bioplinara izašao je iz sustava poticaja jer je to zbog poskupljenja sirovine bilo neodrživo. Mogu se vratiti u sustav poticaja, ali to će ih koštati između 300 i 700 tisuća eura, koje, naravno, nemaju. Vlasnici bioplinskih postrojenja zato sad pripremaju tužbe, a kakve i protiv toga, to ćemo nešto kasnije, idemo prvo podsjetiti na sudbu koja je bioplinare zatekla na ljeto prije dvije godine.

Rat u Ukrajini doveo je do enormnog poskupljenja njihove glavne sirovine, kukuruzne silaže, dok je otkupna cijena struje u sustavu poticaja ostala ista. Već tada bioplinska postrojenja rade s gubicima, koji se još više počinju gomilati nakon listopada 2022., kad Europska unija ograničava cijenu megavatsata na 180 eura. Iz te europske uredbe izuzeta su postrojenja koja struju proizvode iz biometana, ali ne i u Hrvatskoj, što naše bioplinare dovodi do toga da su im “ulazne” cijene i do triput veće od “izlaznih”, što financijski ne mogu izdržavati. Konkretnije, oni su za silažu, koja im je sirovina za proizvodnju struje, plaćali 300 posto veću cijenu nego ranije, a tržišne prihode država im je ograničila na gornju granicu od 180 eura po megavatsatu. Da bude još jasnije, pojasnit ćemo i sam sustav poticaja u kojem su praktički sve elektrane na obnovljive izvore energije.

Najplastičnije rečeno, Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) od takvih elektrana otkupljuje struju po cijeni koja je manja od one po kojoj onda tu struju prodaje dalje, a sama se razlika nadoknađuje tzv. naknadom za poticanje obnovljivih izvora energije koju plaćamo svi mi s našim mjesečnim računima koje nam isporuči HEP. Sam sustav poticaja nije ništa loše jer krajnji je cilj Hrvatske, Europske unije pa i svijeta da se smanji korištenje fosilnih goriva, što se može upravo na način da se “obnovljivce” stavi u svojevrsni povlašteni položaj.


E sad, kad je, dakle, cijena struje ograničena na 180 eura po megavatsatu, dio bioplinara odlučio se da u sustavu poticaja više ne želi ostati jer je to za njihova postrojenja, zbog poskupljenja sirovine, neodrživo te su svoje ugovore s državom odlučili raskinuti i sreću potražiti na slobodnom tržištu na kojem su svoju električnu energiju mogli prodavati kome su htjeli (ne samo HROTE-u) i po cijeni po kojoj ih je bila volja. Kako je vrijeme teklo, a tržište se u globalu stabiliziralo te je energetska kriza jenjavala, bioplinska postrojenja željela su se ponovno vratiti u državni sustav, što im se prvo uopće nije omogućavalo, a onda im se dozvolilo pred izbore, i to na preostalo razdoblje koje im je određeno ugovorom koji su ranije prekinuli.

Ili, jednostavnije rečeno, mogu natrag u sustav poticaja, ali na određeni broj mjeseci, koliko ih je već preostalo u ugovoru koji su prekinuli kad su iz sustava poticaja izlazili. Ima, međutim, još jedna caka. Bioplinari su pozvani da Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji (HERA) dostave podatke kojima bi dokazali porast svojih troškova proizvodnje od prosinca 2022. do lipnja 2023., a zbog kojih su sustav poticaja napustili. Ključno im je, naravno, priznavanje viših proizvodnih troškova od 180 eura po megavatsatu pa su svoje podatke HERA-i i dostavili, ali…, piše Mateja Šobak za Večernji list.

Related Posts