Vladimir Putin odlazi za četiri godine, što to znači?

Jelena Jurišić
Donji dom ruskog parlamenta podržao je ustavne reforme koje je predložio predsjednik Vladimir Putin. Predložene mjere izglasane su jednoglasno, izjašnjavanjem 432 zastupnika Dume.

Dobru poznavateljicu prilika u Rusiji doc. dr. Jelenu Jurišić pitali smo može li promjena ustava dati Putinu mogućnost da zadrži vlast i nakon isteka mandata 2024. godine, kako to tvrde kritičari šefa Kremlja?

– Formiranjem nove ruske vlade započelo je pripremno razdoblje za Rusiju bez Vladimira Putina, koji ga je omogućio najavljivanjem ustavnih promjena tijekom svog obraćanja pred oba doma Federalnog Sobranja i traženjem ostavke Dmitrija Medvedeva. Nakon što ju je podnio on je prestao biti kandidat za funkciju predsjednika, koju je već u jednom mandatu obnašao, što su mnogi na Zapadu opet priželjkivali, za razliku od Rusa koji su željeli odlazak omraženog im premijera i ne baš uspješne vlade, čiju su gospodarsku i socijalnu politiku doživljavali liberalnima, a ne orijentiranima na dobrobit građana.

Smjena Dmitrija Medvedeva nije nikakvo iznenađenje, najavljivala sam je kada je prije više od dvije godine formirana njegova posljednja vlada. On se ruskoj javnosti, ali i Vladimiru Putinu zamjerio jako nekoliko puta u 12 godina što je bio na vlasti – najprije 2011. kao predsjednik kad je odbio naložiti veto na intervenciju NATO-a u Libiji, zatim iduće godine kada je na parlamentarnim izborima uz brojne malverzacije pobijedila vladajuća stranka Jedinstvena Rusija kojoj je na čelu te 2018. kada je kao premijer predložio mirovinsku reformu koja je trebala produžiti radni vijek muškaraca za 3, a žena za čak 8 godina, informirala nas je docentica s Fakulteta hrvatskih studija, koja dodaje:

– Otkaz mu nakon ta dva posljednja gafa nije bilo moguće uručiti jer ih je počinio nedugo nakon što je vlada formirana, a između njih događala se i najveća kriza nakon Hladnog rata u odnosima između Rusije i Zapada. Moskva se tada morala pokazati kao čvrsta i nepokolebljiva, da ne savija kičmu ni pod kritikama, ni pod izolacijom, a ni pod ekonomskim sankcijama.

Posljednjima se vlada Medvedeva više-manje uspješno oduprla, podaci govore da od kada su uvedene u ljeto 2014. šteta koju nanose Rusiji je tri puta manja od štete koju istovremeno trpi Europska unija, a trenutno se kreće oko 180 milijardi eura. U tom razdoblju Rusija je, primjerice, postala najveći izvoznik žita na svijetu, drastično se smanjila njena ovisnost o uvozu, ali nije povećan gospodarski rast i životni je standard čak i padao, pa javnost puno pozitivnije ocjenjuje one sfere koje su u djelokrugu ovlasti predsjednika – sigurnosnu, vojnu i vanjsku politiku, konstatirala je profesorica.

Od sugovornice čujemo kako je Mihail Mišustin dobio zadatak da za Rusiju učini ono što je napravio za Federalnu poreznu službu (FNS) Rusije, a time i poreznu politiku i državne prihode, tijekom posljednjih 10 godina, koliko joj je bio na čelu.

– Naprednom vizijom i ciljem, kakva je još 1998. godine, kad je došao u službu bila digitalizacija, oslanjanjem na zakone, stručnost i inovativnost, kao i na odlično ukomponiran tim te na vlastitu energičnost i upornost, naplatu poreza u Rusiji je od nemoguće misije učinio nevjerojatnim prihodom.

Od 2010. do 2018. utrostručen je prihod od naplate poreza, s jedne na tri milijarde eura godišnje, posebno učinkovita je fiskalizacija i naplata PDV-a, kojom je udio sumnjivih financijskih operacija u prošloj godini smanjen na samo 0,6 posto. Takva inovativnost, red i učinkovitost trebaju ruskom gospodarstvu, za njima građani žude, usudila bih se reći, još od dolaska Mihaila Gorbčova na vlast 80-ih u SSSR-u, komentirala je docentica.

Ustavne promjene koje je predsjednik Putin poslao na razmatranje parlamentu i te kako govore o tome da će njegovo razdoblje kao lidera Rusije završiti 2024. Naime, ograničavanjem mandata predsjednika na dva i smanjenjem dijela njegovih ovlasti i prebacivanjem ih na državnu Dumu pokazao je kako je zemlja dosegnula takvu razinu da joj sustav s velikim predsjedničkim ovlastima, kakav je naslijedio od Borisa Jeljcina, više ne treba, te i da, uz umjerene ovlasti predsjednika, može nastaviti njegovim smjerom suverene i orijentirane na nacionalne interese politike, naglasila je doc. dr. Jurišić, koja je doktorirala na moskovskom državnom Sveučilištu M.V. Lomonosov. •

Iz sastava vlade Mišustina, u kojoj je čak 14 novih imena, jasno je kako njezina ekonomska politika više neće dominantno biti liberalna, već će biti orijentirana na jačanje onih socijalnih, gospodarskih i industrijskih sfera koje će rezultirati jačanjem životnog standarda građana, ali i značajnijim gospodarskim rastom.

– Iz prijašnje vlade ostao je ministar financija Anton Sulivanov, koji je dobio još jednu šansu, a za cjelokupnu gospodarsku politiku bit će zadužen prvi vicepremijer Andrej Belousov, dosadašnji savjetnik predsjednika za gospodarstvo.

Njega se smatra ideologom tzv. nacionalnih projekata, a riječ je o 13 velikih projekata započetih na inicijativu Vladimira Putina prošle godine, koji obuhvaćaju vrlo važna socijalna i gospodarska pitanja, kao što je demografija, ekologija, zdravstvo, graditeljstvo, digitalizacija i slično, a u čiju će se realizaciju do kraja 2024. uložiti 300 milijardi dolara, kaže Jelena Jurišić za Slobodnu Dalmaciju

You may also like

0 comments