Vlada ustraje na prijedlogu

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić te ministar financija Boris Lalovac poručili su u petak da Vlada čvrsto ostaje kod svojih zakonskih prijedloga rješavanja problema dužnika u švicarskim francima, a prijetnjom odnosno ucjenom ocijenili zajedničku izjava osam banaka, posebno dio u kojem banke prijete izbacivanjem iz stanova dužnika koji imaju problema u otplati.

Osam je banaka, naime, u zajedničkoj izjavi za medije zatražilo dijalog s Vladom te ponovilo svoj prijedlog rješenja problema zaduženih u “švicarcima” kroz proporcionalnu podjelu troška između uključenih strana, i to samo za socijalno ugrožene skupine građana. Pritom navode kako bi se, dok traje dijalog s Vladom, obvezale da neće “pokretati niti provoditi bilo koji postupak usmjeren na iseljavanje dužnika sa stambenim kreditima u švicarskim francima iz nekretnine u kojoj žive”.

Ministar financija Boris Lalovac tu je izjavu osam banaka ocijenio kao ucjenu Vlade te najavio da će, ako banke ustraju na tom stavu, ojačati prekršajne odredbe prema bankama. “Moram priznati da me je današnja izjava osam banaka, jedna vrsta ultimatuma hrvatskoj Vladi, pogotovo u rečenici u kojoj su rekli ‘ili će biti po našem ili ćemo izbaciti hrvatske građane iz njihovog, hrvatskog doma’, jako razljutila i ražalostila. Takav način komunikacije s Vladom, a pogotovo s hrvatskim građanima je za mene neprimjeren”, istaknuo je Lalovac u izjavi za medije ispred Ministarstva financija.

Dodao je kako ga je i osobno pogodilo da Vladu ucjenjuju, a građanima, koji su preplatili domove u kojima žive i deset godina ih mukotrpno isplaćuju, govore da će ih izbaciti na ulicu. “Mogu samo poručiti da se danas vidi prava slika banaka i njihove komunikacije s Vladom svih ovih mjeseci, da uopće nisu htjeli nikakvo rješenje, da su jednostavno čekali da se u siječnju završe uvjeti koji su vrijedili (fiksni tečaj franka i snižena kamatna stopa) i da se onda dogovore s današnjom opozicijom”, kazao je ministar financija te dodao da će Vlada zaštiti građane od toga.

Bankama je, pak, poručio “da krenu u obračune” (konverzije prema predloženim zakonima). “Jer, kada bi danas obračunali konverziju franka, ispalo bi da su ti građani danas u preplati, a oni ucjenjuju da će ih izbaciti iz njihovih preplaćenih domova. Mislim da je to jasna poruka da nisu željeli nikakvo rješenje, da žele samo ucjenjivati i da su ta gospoda, koja godišnje primaju od jedan do pet milijuna kuna danas poručila hrvatskim građanima, koji primaju tri do četiri tisuće kuna, da će ih bez ikakvih osjećaja i milosti izbaciti iz njihovih domova koje su oni višestruko preplatili”, izjavio je ministar financija. Pritom je naglasio kako je ovo samo dodatni poticaj i njemu i premijeru da ustraju na ovom zakonu. “Štoviše, da ojačamo prekršajne odredbe prema poslovnim bankama, ukoliko bi se i usudile na to i pomisliti”, zaključio je Lalovac.

Potpredsjednik Vlade Grčić u telefonskoj je izjavi za Hinu također kazao kako Vlada čvrsto ostaje kod svojih zakonskih prijedloga rješavanja problema dužnika u švicarcima te će inzistirati na primjeni zakona, kad stupe na snagu. “Vlada ostaje čvrsto na svom rješenju, prati situaciju te poziva bankare na primjenu zakona kad budu na snazi, s posebnim naglaskom na izbjegavanje neprimjerenih poruka prema dužnicima koji nisu svojom krivnjom ni voljom, nego u najvećoj mjeri nepredvidim događajima, kao što je rast tečaja franka, došli praktički u situaciju dužničkog ropstva”, rekao je.

Vlada ne želi sukob s bankama, ali inzistirat će na primjeni zakona, kad oni stupe na snagu, dodao je. Grčić kaže kako je Vlada osam mjeseci čekala da banke samostalno ili skupa s dužnicima odnosno Udrugom Franak ponude svoje rješenje. “Kako do toga nije došlo, odlučili smo se na izmjene zakona koje idu u prilog trajnom rješavanju problema, jer privremeno istječe početkom iduće godine. Stoga je Vlada morala ovako odlučno reagirati”, kaže Grčić.

Što se tiče današnje zajedničke izjave osam banaka, ono je, kako je rekao, posebno zabrinjavajuće u drugom dijelu gdje se na jedan način prijeti izbacivanjem iz stanova dužnika koji imaju problema u otplati. “To je dosta ozbiljna prijetnja, a da se još uvijek nije ušlo u proces primjene vladina zakonskog rješenja”, kaže potpredsjednik Vlade. Ističe kako “ne bi volio da banke na taj način iskoriste iduće razdoblje i donose neke nepromišljene odluke”. Pri tome podsjeća da su Vladinim zakonskim rješenjem obuhvaćeni i svi raskinuti ugovori. “Prema tome”, kaže Grčić, “nekakvo raskidanje ugovora u ovom trenutku ne bi bilo završetak priče, već bi i ti ugovori po sili zakona morali doći u ponovno razmatranje, preračunavanje i konverziju”.

Izvršni odbor Hrvatskoga helsinškoga odbora za ljudska prava (HHO) u petak je izrazio zabrinutost što se najmanje 300 tisuća građana s kreditima u švicarskim francima našlo u situaciji “dužničkog ropstva”, te poručio kako na Vladi i Saboru leži velika odgovornost u zaštiti građana od “gramzljivosti i bešćutnosti banaka”. “Svjesni smo da svaki posao, pa i posao između banaka i građana, nosi stanoviti poslovni rizik, te da su građani toga morali biti svjesni kada su uzimali kredite, a i da su pojedinci upozoravali građane na rizik podizanja kredita u švicarskim francima. No, isto tako je činjenica da su krediti podizani u potpuno drugačijim prilikama, a da je promjena društvene, političke i socijalne situacije mnoge građane dovela u bezizlaznu situaciju”, navode iz HHO-a. “Svjedoci smo tragičnih slučajeva da građani, zbog nemogućnosti da vraćanjem kredita omoguće svojim obiteljima normalan život, na sebe dižu ruku. Pad zaposlenosti, porast broja ovrha na nekretninama, samo su neki od pokazatelja onoga što se događa u Hrvatskoj vezano uz kredite, te među ljudima stvaraju osjećaj nemoći, beznađa i očaja”, ističu u priopćenju.

Naglašavaju kako je legitimno pravo banaka da štite svoje poslovne interese, pa i profit koji ostvaruju iz odobravanja kredita. “No, još je legitimnije pravo i dužnost Vlade i Sabora da zaštite građane od svake pretjerane gramzljivosti i bešćutnosti banaka, pri čemu bi posebnu ulogu trebala imati Hrvatska narodna banka”, kažu u priopćenju.

Poručuju i kako na vladama i sazivima Sabora, a pogotovo na sadašnjoj Vladi i sazivu Sabora, leži velika odgovornost zbog propusta da zaštite građane na način na koji su to učinile neke druge članice EU, kao i da se uvjeti kreditnog poslovanja banaka u Hrvatskoj usklade s uvjetima u kojima posluju njihovi vlasnici – strane bankarske kuće u matičnim državama. “Smatramo da Hrvatska ne može vječno biti posttranzicijsko društvo u kojem će banke djelovati i ponašati se po modelu poslovanja karakterističnim za predtranzicijska i tranzicijska društva. Bez snažnih zakonskih i pravnih mehanizama za sprovođenje u djelo sudskih odluka, Hrvatska ne može funkcionirati kao pravna država, a sudske odluke gube na snazi. Napominjemo da je u javnosti već poznato da neke banke uopće ne reagiraju i ne provode u djelo presude sudova po privatnim tužbama građana, a koje su izrečene u korist građana”, upozoravaju iz HHO-a.

Pokušaje interveniranja pojedinih dužnosnika iz nekih država unutar EU ocjenjuju “grubim uplitanjem” u unutarnje stvari jedne članice. “Ali, ako su već te zemlje članice EU, toliko zainteresirane za funkcioniranje njihovih banaka u RH, bilo bi dobro da se pobrinu da te banke, pogotovo kad su u pitanju krediti, djeluju po standardima koji vrijede u većini država članica EU”, dodaju. Ističu da bi Sabor trebao donijeti precizan i pravno utemeljen zakon, koji neće ostavljati dojam da je posrijedi tek puki predizborni manevar ili trik. Takav bi zakon “jasno i precizno uskladio poslovanje banaka u Hrvatskoj s pravnom stečevinom i poslovanjem banaka u drugim državama članicama EU, te propisao zaštitne mehanizme za njegovu provedbu”, poručuju iz HHO-a.

You may also like

0 comments