Vlada predstavila paket mjera, uvode novi porez

Cijena 6 posto BDP-a

Premijer Andrej Plenković predstavio je u četvrtak na sjednici vlade jesenski vladin paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena u ukupnom iznosu od 21 milijarde kuna, koji sadrži mjere zaštite od rasta cijena energenata i hrane te brojne subvencije i pomoći za građane, javni i privatni sektor.

Ukupna paket mjera po njegovim je riječima težak gotovo 21 milijardu kuna.

Vlada po njegovim riječima donosi “snažan, pravedna i sveobuhvatan” program kojim osigurava standard građana, čuva funkciju javnih ustanova i zadržava visok rast gospodarstva.

Program je po njegovim riječima pravedan jer je usmjeren najviše one koje najviše pogađa rast cijena i kojima je pomoć najpotrebnija.

Kućanstva će, prema vladinom paketu, od 1.listopada ove do 31. ožujka, za potrošnju do 2500 kilovatsati struje plaćati 59 eura po megavatsatu, a za potrošnju povrh toga prosječno 88 eura. U kategoriju kućanstava prebacuju se i vrtići, škole, fakulteti, domovi za umirovljenike, nevladine udruge, vjerske zajednice, općine, gradovi i drugi. Za njih se uvodi univerzalna usluga za kućanstva s cijenom od 62 eura po megavatsatu.

Kod poduzetništva, oni koji za pola godine potroše ispod 250 tisuća kilovatsati plaćat će 0,52 kune po kilovatsatu, a iznad iznad te potrošnje 1,76 eura.

Uvodi se i kategorija velikih potrošača koji troše više od 2,5 gogavata, a plaćat će 250 eura po megavarsatu u idućih šest mjeseci.

Cijene plina do 1. travnja 2023. ograničene su za kućanstva.

Kod toplinske energije, za 160 tisuća kupaca nepromijenjena je jedinična cijena za kućanstva i poduzetnike u centralnim i zatvorenim sustavima, što znači da nema povećanja cijena do 31. ožujka iduće godine.

Uvedene su i mjere pomoći za one koji se griju na drva, ukupno vrijedna 1,1 milijun kuna, a premijer je najavio da će Vlada idućega tjedna ograničiti i cijene plina u bocama.

Prema vladinoj odluci, najviša maloprodajna cijena za jestivo suncokretovo ulje po litri ne smije biti veća od 15,99 kuna (2,12 eura), a marža trgovca obračunata na neto fakturnu cijenu umanjena za sve rabate i vanfakturne popuste iznosi najviše pet posto.

Najviša maloprodajna cijena trajnog (UHT) mlijeka s 2,8 posto mliječne masti po litri ne smije prelaziti cijenu od 7,39 kuna (0,98 eura), uz najveću maržu od pet posto.

Bijeli kristalni šećer ne smije koštati više od 7,99 kuna (1,06 eura) po kilogramu, a marža se ograničava na najviše jedan posto.

Najviša maloprodajna cijena za brašno tip T-550 glatko po kilogramu ne smije prelaziti 5,99 kuna (0,80 eura), a za tip T-400 oštro po kilogramu ne smije biti veća od 6,29 kuna (0,83 eura). Marža trgovaca za oba tipa brašna ograničava se na najviše pet posto.

Za svinjsku lopaticu bez kostiju najviša cijena utvrđuje se u iznosu od 24,99 kuna (3,32 eura) po kilogramu, kao i za svinjski vrat s kostima, a za miješano mljeveno meso 32,99 kuna (4,38 eura) po kilogramu. Marža trgovaca ograničena je na najviše jedan posto.

Cijelo pile ne smije se prodavati za više od 24,99 kuna (3,32 eura) po kilogramu, s maržom od najviše pet posto.

U sklopu Vladina paketa za borbu protiv poskupljenja je i povećanje iznosa neoporezivih primitaka propisanih Pravilnikom o porezu na dohodak. Tako se neoporezive prigodne nagrade s 3.000 povećavaju na 5.000,00 kn godišnje, a novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika s 5.000,00 na 7.500,00 kn.

Dar djetetu do 15. godina starosti povećava se sa 600 kn na tisuću kn godišnje, kao i dar u naravi.

Neoporezive novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika povećavaju se s 5.000 na 6.000 kn godišnje, a naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe s 2,00 kuna po kilometru na 3 kune.

Neoporezive otpremnine prilikom odlaska u mirovinu povećavaju se 8.000 na 10.000 kn.

Vlada je odlučila isplatiti i jednokratni novčani primitak korisnicima doplatka za djecu i to za jedno dijete 300; dvoje 500; troje 700; četvero 900 i petoro 1.100 kuna po korisniku. 130 tisuća korisnika.

Donesena je i odluka o isplati jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine radi ublažavanja posljedica porasta cijena. Onima s mirovinama do 1.850,00 kuna isplatit će se 1.200 kuna; od 1.850,01 do do 2.350 kuna 900 kuna; od 2.350,01 do 3.350,00 kuna 600 kuna i od od 3.350,01 do 4.360,00 kuna 400,00 kuna. 450 mln kuna iznos mjere.

Pomoć od 250 kuna mjesečno isplatit će se za listopad, studeni i prosinac 2022. godine osobama prijavljenima u evidenciju nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na dan 1. rujna ove godine.

Korisnicima prava na naknadu za ugroženog kupca energenata, naknada se s 400 povećava na 500 kuna. Isto povećanje naknade odnosi se i na udomitelje.

Povećavaju se i sredstva za program “Zaželi – program zapošljavanja žena”, za 245 milijuna kuna.

Studentima je vlada namijenila potpore kroz veće stipendije i potpore studentskim centrima, kako bi osigurala nepromijenjenu cijenu od 6,50 kuna u studentskim centrima, a ide se i na povećanje studentskih neoporezivih primitak s 15 na 24 tisuće kuna za primitke u 2022. godini.

Za poljoprivrednike je Vlada u paketu pripremila potpore od 100 milijuna kuna, a isti iznos predviđen je i za ribare.

Potporu od 1,47 kuna po litri dizela mogu očekivati prijevoznici, a za energetsku učinkovitost kuća i višestambenih zgrada, potpore su gotovo milijardu kuna.

Poticat će se i izgradnja sunčanih elektrana, izgradnja toplinskih stanica i sl, a ukida se i PDV na isporuku i izgradnju solarnih ploča. osigurano je i 3,8 milijardi kuna za kredite i jamstva za poduzetnike te 3,1 milijarda kuna jamstva za izvoznika

Rezimirajući, premijer Plenković rekao je da će paket zaštititi građane, javni i vladin sektor te gospodarstvo i “omogućiti mirnu predvidljivu jesen i zimu”.

Najavio je da će vlada predložiti uvođenje posebnog poreza na dobit onima koji u krizi ostvaruju značajnu dobit

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u četvrtak je pozdravila Vladin paket mjera za pomoć građanima i gospodarstvu, navevši da on pomaže gospodarstvu i osigurava stabilnost.

Profesor i ekonomski analitičar Damir Novotny nije zadovoljan danas predstavljenim mjerama vlade pomoći građanima i gospodarstvu, pogotovo u dijelu koji se odnosi na državni intervencionizam u tržišne cijene.

“Hrvatska će vrlo vjerojatno imati neku varijaciju na temu u kontekstu toga što se radi u ostalim članicama EU-a, a fokus će biti na samom načinu provedbe” izjavio je za Bloomberg Adriju voditelj strateškog savjetovanja o energetici za Jugoistočnu Europu u PwC-u Mislav Slade-Šilović.

Kako je istaknuo, subvencioniranje cijena električne energije kod određenih segmenata kupaca česta je praksa u Adrija regiji i samo je pitanje do koje mjere koja država to čini.

“Generalno, kada cijeli teret subvencija cijena snosi elektroenergetski subjekt, to značajno narušava njegov investicijski kapacitet, primjerice za razvoj mrežne infrastrukture i ulaganja u obnovljive izvore energije ili nove tehnologije – što je esencijalno za energetsku tranziciju. No ovo je ekstremna situacija u kojoj tržišni mehanizmi ne funkcioniraju i u tom smislu mjere koje se donose (u EU-u) imaju kratkoročno smisla”, rekao je Slade-Šilović.

U 2021. godini realni rast bruto domaćeg proizvoda bio je više od deset posto, u prvoj polovici ove godine više od sedam posto i to je, po mišljenju Gorana Šaravanje stvorilo dovoljno prostora za intervencije poput u četvrtak objavljenih mjera Vlade kojima se nastoji pomoći hrvatskim građanima i poduzećima u borbi s inflacijskom i energetskom krizom. Šaravanja, glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore (HGK), misli da za mjere čija se vrijednost procjenjuje na gotovo 21 milijardu kuna, ima “sasvim dovoljno” prostora u hrvatskom državnom proračunu.

U izjavi za Bloomberg Adria TV Šaravanja je napomenuo da bi bez državne intervencije ekonomija došla u situaciju da porezni prihodi padaju te bi se u tom slučaju opet proširio deficit i ne bi se ništa postiglo. Glavni ekonomist HGK je “ugodno iznenađen” paketom vladinih mjera i drži da svi razumiju da se radi o izvanrednoj situaciji, da će nam s paketom mjera biti lakše nego bez njega, i da je sada “ključno” prebroditi zimu.

On je napomenuo kako fundamenti ne opravdavaju rast cijene električne energije na 850 ili 1000 eura po megavatsatu.

“Osim kad je riječ o plinu, gdje je skok ekstreman, i druge komponente stvaraju pritisak na cijene, međutim, puno umjerenije, stoga ne opravdavaju današnje spot cijene”, istaknuo je Slade-Šilović.

Prema analizi Goldman Sachsa, troškovi energije europskih kućanstava će se do 2023. godine povećati za dva bilijuna američkih dolara, i tada bi navodno trebali doseći vrhunac. Logično je pitanje hoće li dosad utrošena količina novaca u EU-u biti dovoljna ili će biti potrebno dodatno intervenirati kako jesen i zima odmiču.

Njemačka je vlada, primjerice, ovaj mjesec predložila već treći paket energetskih mjera u 10 mjeseci, a ovaj je posljednji, koji uključuje i pomoć na razini saveznih pokrajina, težak 65 milijardi eura, odnosno dvostruko više no prethodna dva zajedno.

Kako pišu analitičari Goldman Sachsa, kada računi za energiju dosegnu svoje najveće iznose, na njih će odlaziti čak oko 15 posto europskog bruto domaćeg proizvoda.

You may also like