Vlada je na sjednici u srijedu prihvatila prijedlog zakona kojim bi Hrvatska potvrdila Pariški sporazum, potpisan u travnju 2016. godine, kojemu je cilj osnažiti globalnu reakciju na opasnost od klimatskih promjena, a u saborsku proceduru poslan je i prijedlog novog zakona o procjeni učinaka propisa.
Pariški sporazum donesen je na 21. konferenciji Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime, održanoj krajem 2015. godine u Parizu, a cilj mu je osnažiti globalnu reakciju na opasnost od klimatskih promjena. Hrvatska je taj sporazum potpisala u travnju 2016. godine, a u odnosu na zemlje koje su ga potvrdile, sporazum je stupio na snagu u studenom prošle godine.
Temeljem tog sporazuma, Europsko je vijeće u okviru svoje klimatske i energetske politike do 2030. godine predvidjelo smanjenje nacionalnih emisija stakleničkih plinova za najmanje 40 posto te postizanje udjela potrošnje energije iz obnovljivih izvora te povećanja energetske učinkovitosti za najmanje po 27 posto.
RH ima niske emisije CO2 po stanovniku, ali je ranjiva na klimatske promjene. Pravni i institucionalni okvir za primjenu zakonodavstva i klimatsko energetskog paketa EU do 2020. već je uspostavljen i Hrvatska provodi mjere smanjenja stakleničkih plinova. U tijeku je i izrada strategije niskougljičnog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050., čije se prihvaćanje očekuje u drugom tromjesečju 2017.
Ove godine, navodi se u obrazloženju prijedloga tog zakona, također će se nastaviti s aktivnostima na izradi strategije prilagodbe klimatskim promjenama do 2040. s pogledom na 2070., a usvajanje te strategije planira se u drugom tromjesečju 2018.
Predlaže se novi zakon o procjeni učinaka propisa
U saborsku je proceduru poslan i prijedlog novog zakona o procjeni učinaka propisa, kojim se taj proces uređuje na jednostavniji, razumljiviji i pregledniji način nego što je to bilo do sada. Sustav procjene učinaka propisa po prvi put je uveden u hrvatski pravni sustav 2012. godine. U obrazloženju prijedloga tog zakona navodi se da je s ciljem planiranja zakonodavne aktivnosti, hrvatska Vlada od 2013. godine do danas donosila godišnje planove normativnih aktivnosti, međutim većina tih aktivnosti u razdoblju od 2013. do konca 2015. godine odvijala se neplanirano, nenajavljeno i u hitnoj proceduri.
Tako je 2013. godine usvojeno 216 neplaniranih nacrta prijedloga zakona, a 2014. godine, kao i u 2015. godini, 92 neplanirana nacrta prijedloga zakona. Na temelju analize izvršenja godišnjih planova i podataka o broju utvrđenih prijedloga zakona u trogodišnjem razdoblju, vidljiv je konstantan pad izvršenja godišnjih planova normativnih aktivnosti. Tako je u 2013. godini izvršenje plana iznosilo 37,6 posto, u 2014. godini 32,2 posto, a u 2015. godini svega 10,7 posto.
Unatoč pravodobnom godišnjem planiranju provedbe postupka procjene učinaka propisa za značajan broj nacrta prijedloga zakona, sama provedba postupka bila je neredovita. Tijekom 2013. godine, od planiranih 61 provedeno je 22 postupka procjene učinaka propisa. U 2014. godini od planiranih 45 provedeno je devet postupaka procjene učinaka propisa, dok su u 2015. godini od planiranih 34 provedena samo tri postupka procjene učinaka propisa.
Novim bi se zakonom, uz ostalo, skratio rok za provedbu postupka sa 45 na 30 dana, a postupak bi se isključio za neke vrste dokumenata, primjerice međunarodne ugovore, obvezujuće pravne akte Europske unije, izvršenje državnog proračuna i sl. Uz to, uvodi se obveza naknadne procjene, u roku od dvije godine, za zakonske prijedloge koji se donose radi zaštite interesa države, žurnog otklanjanja prijeteće opasnosti od nastanka štete ili zaštite osobitog gospodarskog ili socijalnog interesa.
Ministri su usvojili i prijedlog Zakona o postupcima naknade štete zbog povrede prava tržišnog natjecanja, čija je glavna novina, prema riječima potpredsjednice Vlade Martine Dalić, uvođenje prava svih koji smatraju da im je povrijeđeno pravo tržišnog natjecanja da zatraže sudsku naknadu štete.
