Vlada osniva gospodarski krizni stožer?

Jutarnji list
Pritisnuta brojnim kritikama poduzetnika u Hrvatskoj da predložene mjere jednostavno nisu dovoljne da se u krizi s epidemijom koronavirusa pokuša sačuvati gospodarstvo, Vlada, kako doznaje Jutarnji list, uskoro osniva Krizni stožer za gospodarstvo.

Također, već idući tjedan možemo očekivati novi set ekonomskih mjera, navodi dnevnik. Poduzetnici nisu zadovoljni kako ekonomski dio Vlade radi posao, posebno su ljuti na potpredsjednika i ministra financija Zdravka Marića jer smatraju da se više ponaša kao činovnik u Poreznoj upravi nego netko tko razumije u kojoj se situaciji gospodarstvo nalazi.

Tako se politički pritisak usmjerava prema Mariću, kojem je očito jako teško prihvatiti mogućnost da deficit proračuna ode do 20-ak milijardi kuna ili da se stupi u pregovore s MMF-om. Naravno, i prema premijeru Andreju Plenkoviću, piše Jutarnji list.

Dok druge države preuzimaju na sebe isplatu plaća radnicima, hrvatska Vlada iza očiju javnosti priprema donošenje zakona koji bi za vrijeme epidemije suspendirao većinu prava radnika, zajamčenih ugovorom o radu, piše u petak Večernji list.

Indikativno je da se zakon ne bi odnosio na državne i lokalne službenike, jer njihova radna prava uređuju posebni zakoni, nego samo na realni sektor; prepušten na milost, društvenu odgovornost i mogućnosti poslodavaca. Tako bi se iz minimalaca obespravljenih radnika i dalje punio proračun za državni aparat, navodi dnevnik.

Zakon o uređenju radnih odnosa u okolnostima proglašene epidemije bolesti COVID-19 poslodavcima bi omogućio smanjivanje plaće pravilnikom o radu do minimalca i ukidanje prava na isplatu jednokratnih materijalnih prava (otpremnina), mogućnost jednostranog isključenja odredbi kolektivnih ugovora koje se odnose na materijalna prava, skraćivanje radnog vremena uz ugovaranje niže plaće, otpuštanje prije isteka ugovora, rad od kuće, smanjenje naknade plaće zbog prekida rada zbog epidemije.

Spominje se i pravo da poslodavac donese odluku o korištenju godišnjeg odmora radnika bez roka obavijesti od 15 dana, odlučivanje o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena, isključenje obveze savjetovanja i traženja suglasnosti radničkog vijeća i isključenje obveza periodičnih pregleda radnika na poslovima s posebnim uvjetima rada.

U Ministarstvu rada i mirovinskog sustava odgovaraju da razmatraju sve moguće scenarije o kojima će prije primjene i izlaženja u javnost razgovarati sa socijalnim partnerima, donosi Večernji list.

Zato je ideja da se u Kriznom stožeru okupe ugledni ekonomisti, čak i neki bivši političari, poput nekadašnje potpredsjednice Vlade Martine Dalić, iako iz Vlade nema potvrde o tome, menadžment nekih poznatih hrvatskih kompanija, ljudi iz realnog sektora, a prema nekim našim sugovornicima iz Banskih dvora, razmišlja se da se u Stožeru nađu i ekonomski stručnjaci iz oporbe.

Naime, svojevrsna vlada nacionalnog jedinstva, kako bismo je mogli nazvati, bit će potrebna jer će neke mjere, očito, biti bolne. Zadirat će se vjerojatno i u neka stečena prava radnika u državnom i javnom sektoru, ali i nekih drugih skupina (pitanje je, primjerice, hoće li se na stolu naći i povlaštene mirovine, poput braniteljskih ili dužnosničkih).

Sasvim je sigurno da će se sa sindikatima dogovarati da se zamrznu sve povišice koje su trebale ići nakon štrajka prosvjetara, da će se razgovarati i o odgodi plaćanja svih dodataka na plaće, poput regresa, božićnica i uskrsnica te da će i državni i javni sektor jednostavno morati dio krize preuzeti na sebe, donosi Jutarnji list.

Inicijativa Glas poduzetnika u petak je priopćila kako mjere koje predlaže mogu do kraja godine spasiti 250 tisuća radnih mjesta.

Tri ključna, ranije objavljena zahtjeva Inicijative za spas radnih mjesta i pokretanje gospdarskog oporavka, su oslobađanje plaćanja poreza na dohodak, doprinosa i prireza u trajanju 3+3 mjeseca; oslobađanje naplate komunalnih naknada, najma državnih i gradskih prostora, javnih površina te ostalih nameta gradova i općina također u trajanju 3+3; moratorij na otplatu kredita i leasinga bez naknada i kamata u trajanju 12 mjeseci.

“Ako Vlada u potpunosti uvaži mjere inicijative Glas poduzetnika, do kraja godine otkaze bi moglo dobiti 150 tisuća ljudi, što je 250 tisuća manje u odnosu na najgori ishod prema kojem se u ovom trenutku ide”, kaže se u priopćenju Inicijative.

Na čelu s ekonomskim i političkim analitičarom Vukom Vukovićem, Glas poduzetnika izradio je projekciju tri moguća scenarija koja očekuju hrvatske poduzetnike. U najgorem bi do kraja godine otkaz moglo dobiti gotovo 405 tisuća ljudi, a u 2021. bez posla bi moglo ostati još 160 tisuća. Uzmu li se u obzir trenutne brojke, broj nezaposlenih bi sljedeće godine mogao doći do 700 tisuća, što je više od polovice trenutno zaposlenih.

U drugom scenariju, koji slijedi Vladine mjere, 290 tisuća ljudi do kraja 2020. te dodanih 120 tisuća moglo bi se suočiti s gubitkom radnog mjesta. Ako se to dogodi, ukupan broj nezaposlenih u 2021. penje se na 550 tisuća, procjene su Inicijative. “Procjena je to na temelju negativne reakcije većine tvrtki na predložene mjere odgode, koje nikome ne donose sigurnost u planiranju poslovne 2020. ni 2021. Ipak dio tvrtki neće imati izbora i morat će uzimati kredite, no u svakom slučaju morat će reagirati s otpuštanjima koja su u ovom trenutku neizbježna”, govore iz inicijative i dodaju kako Vladin scenarij dovodi do snažnog rasta deficita proračuna.

Procjenjuju da bi deficit proračuna u 2020. mogao u tom slučaju iznositi gotovo 39 milijardi kuna ili gotovo 10 posto BDP-a, a u 2021. iznosio bi 27 milijardi ili 6,8 posto BDP-a. U trećem scenariju, u kojemu bi Vlada u potpunosti prihvatila prijedloge Glasa poduzetnika, u toj Inicijativi tvrde da bi bez posla ove godine ostalo 150 tisuća ljudi i još 60 tisuća u 2021. godini. Nakon toga, prema projekcijama Inicijative, kreće znatno jači ekonomski oporavak jer je veliki broj tvrtki spašen od propasti.

Tvrde da bi u tom scenariju deficit proračuna u 2020. bio oko 25 milijardi kuna, odnosno do 6,4 posto BDP-a, a već 2021. smanjio bi se na tri milijarde kuna odnosno 0,8 posto BDP-a, i to zbog zbog pretpostavke puno bržeg oporavka privatnog sektora.

Po podacima iz priopćenja, Inicijativa Glas poduzetnika do sada je okupila gotovo 60 tisuća tvrtki, obrta i njihovih zaposlenika te samozaposlenih. Inicijativa je krenula nedavno iz redova malih i srednjih poduzetnika, a osim tvrtki i obrta te njihovih zaposlenih i samozaposlenih podržavaju je i, kako navode, i razna udruženja – Nezavisna udruga ugostitelja, Udruženje organizatora i realizatora događanja, Women in Adria, Hrvatska udruga društava za tržišno komuniciranje (HURA), Hrvatska udruga nezavisnih izvoznika softvera (CISEx), MBA Croatia te Hrvatska udruga za umjetnu inteligenciju (CRO.AI).

You may also like

0 comments