Vlada donijela jednoglasno Nacionalni plan reformi

Vlada je u četvrtak na sjednici prihvatila Nacionalni program reformi, odnosno dokument sa 60 reformskih mjera podijeljenih u četiri glavna područja, koji će do kraja mjeseca uputiti Europskoj komisiji, a premijer Tihomir Orešković ističe da je riječ o “fer, ali nužnim reformama”. 

Orešković je od hrvatskih građana zatražio podršku reformi koje su nužne jer, kazao je, ne može se više raditi na način kao što se do sada radilo. Šezdeset reformskih mjera Vlada želi provesti u četiri područja – makroekonomska stabilnost i fiskalna održivost, olakšavanje uvjeta poslovanja i bolja investcijska klima, učinkovitost i trasparentnost javnog sektora te bolje obrazovanje za tržište rada.

Glavni je cilj gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta u idućih 18 mjeseci, naglašava premijer.  “Ovaj dokument ocrtava politku vlade za idućih 18 mjeseci i građani Hrvatske će nas mjeriti prema ovom dokumentu”, rekao je. “Reforme su fer, ali su potrebne”, poručio je te kazao kako se bez njih neće moći podignuti potencijal gospodarskog rasta. A EK, upozorio je, ima procjenu da će rast biti manji od jedan posto ako se reforme ne provedu.

Reforme su, dodao je, napravljene u otvorenoj zdravoj diskusiji. Makroekonomska stabilnost i fiskalna održivost podrazumijevaju smanjenje javnoga duga, ističe premijer ponavljajući da je to, uz gospodarski rast, ključ promjena. Kako bi se olakšalo uvjete poslovanja i poboljšala investcijska klima, nastavlja premijer, moramo maknuti birokraciju iz sustava te pojačati informacijski sustav u javnoj upravi jer će se na taj način ubrzati procesi. Nužno je, dodaje, i smanjiti troškove poduzetnicima kroz smanjenje parafiskalnih nameta.

Vezano uz poboljšanje učinkovitosti i trasparentnost javnog sektora, Orešković izdvaja smanjenje broja agencija, a pogledu boljega obrazovanja za tržište rada naglašava važnost kurikularne reforme.

Uz Nacionalni plan reformi Vlada je prihvatila i program konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2016.–2019. godine, u kojem su, prema riječima ministra financija Zdravka Marića, dva ključna cilja – poticanje gospodarskog rasta i zapošljavanja te zaustavljanje rasta javnog duga. Taj je dokument, pojasnio je, makrofiskalni okvir za predložene reforme u Nacionalnom programu reformi, a predviđa da će se hrvatskog gopodarstvo ove godine rasti po stopi od 2 posto, uz blago ubrzanje u slijedećim godinama. Marić je pritom istaknuo da su ove projekcije rađene na trenutnim osnovama, uz postojeće stanje. „Ali, kroz provedbu svih reformi želimo potencijal gospodarstva pojačati i time utjecati na ubrzanje gospodarske aktivnosti u godinama koje dolaze“, istaknuo je ministar financija te dodao da se u sve tri godine najveći pozitivni neto doprinos gospodarskom rastu očekuje od domaće potražnje, a nešto blaži od izvoza.

Kazao je i da je već i proračunom Vlada poslala poruku da joj je jedan od osnovnih ciljeva fiskalna konsolidacija i daljnje smanjivanje proračunskog deficita i javnog duga. Tako je za ovu godinu planiran deficit na razini opće države na razini od 2,6 posto, što je najniži planirani deficit još od predkrizne 2008. godine, slijedeće se godine projicira na razini od 2 posto, a u 2018. na 1 posto, rekao je Marić.

 Dodao je i da se za ovu godinu planira ne samo stabilizacija, već i smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u na 85,9 posto Smanjivanje fiskalnog deficita u projiciranim godinama, uz planirane prihode od aktivacije državne imovine na razini od oko 1, 6 milijardi kuna godišnje, trebale bi u tom razdoblju rezultirati daljnjim smanjivanjem javnog duga na ciljanih 80 posto. Ako stopa gospodarskog rasta u slijedećom godinama se digne i iznad planiranih razina „već do kraja projiciranih godina idemo debelo ispod 80 posto“, rekao je. „Time praktički ispunjavamo sve preporuke EK“, naglasio je Marić.

 Planom konvergencije analiziraju se i potencijalni rizici za ispunjavanje planova, pa je Marić kao potencijalne rizike naveo mogući rast kamatne stope na globalnim tržištima ili značajniju deprecijaciju kune, s obzirom na visok udio strane valute u dugu. No, istaknuo je, „postoje i pozitivni rizici – u reformama trebamo biti ustrajni“

Ministar financija Zdravko Marić najavio je u četvrtak da će Vlada uskoro predstaviti cjelovite izmjene poreznog sustava koje bi na snagu mogle stupiti iduće godine. “Plan je da u iduća dva ili dva i pol mjeseca iziđemo s jednim cjelovitim rješenjem promjena u poreznom sustavu koje ćemo onda i javno prezentirati”, kazao je Marić na skupu u organizaciji Američke gospodarske komore (AmCham).

Nakon temeljite analize i iznalaženja cjelovitog rješenja, prve promjene moguće su tek početkom iduće godine, kazao je. Porezni sustav treba učiniti jednostavnijim, treba biti transparentan, učinkovit i konkurentan, kako bi poduzetnici imali zadovoljavajuću razinu porezne stabilnosti i poticajnu atmosferu za investicije, istaknuo je ministar te dodao kako je svjestan da poduzetnicima treba porezna stabilnost i predvidivost.

Vrlo brzo ćemo imati cjelovito rješenje i tada ćemo ga prezentirati, poručio je. Kazao je i kako se danas na sjednici Vlade predstavlja reformski paket za sređivanje javnih financija i ubrzanje rasta, koji je obveza prema Europskoj komisiji, ali i ono što treba Hrvatskoj i njenom gospodarstvu kako bi podiglo konkurentnost, a vladi kako bi ispunila svoje ciljeve, a to su gospodarski rast i stabilnost javnih financija.

Ono što ga posebno zabrinjava je trend rasta duga. “Nemamo alternativu nego ga stabilizirati i početi smanjivati”, kazao je. Rekao je i kako država mora i može utjecati na olakšanje poslovanja poduzetnika, odnosno na administrativne barijere koje ih koče. Jako bitna stvar, kako je kazao, je javna administracija, koja ne smije biti sama sebi svrha. Ona mora biti servis i partner kako poduzetnicima tako i građanima i cijelom društvu. “Ona je specifična, rigidna i velika, ali ne mogu reći da je u potpunosti neučinkovita. Ljudi u Ministarstvu financija su noćas cijelu noć radili na programu konvergencije. Kako ću ih pogledati u oči i reći im da su neučinkoviti?”, kazao je Marić.

Istaknuo je da se ove godine planira deficit ukupne opće države od 2,6 posto BDP-a, a da u isto vrijeme Hrvatska plaća 3,6 posto BDP-a kroz kamate. To je velik novac, rekao je ministar te dodao kako smo danas dva ranga ispod investicijskog rejtinga i kako to treba promijeniti. “Stabilizacija javnog duga i njegov silazni trend je ono čime planiramo ‘napasti’ rejting agencije”, poručio je Marić.

You may also like