Vlada će učiniti sve kako bi pomogla Uljaniku, u okviru pravila

 Premijer Andrej Plenković u četvrtak je ocijenio da je situacija u brodogradilištima u ovom trenutku ključna gospodarska, socijalna i politička tema, istaknuvši da je Uljanik grupa privatna kompanija i da je odgovornost za njezino poslovanje prije svega na Upravi, a da će Vlada sve učiniti da pomogne, ali u okviru zakonskih propisa.
Na početku sjednice Vlade kazao je da Vlada prati tu situaciju, te da su ministarstva gospodarstva i financija u kontinuiranom dijalogu. Podsjetio je i da je Vlada još u siječnju ove godine, u dogovoru s Europskom komisijom dala jamstvo iznad 700 milijuna kuna za svojevrsni kredit za sanaciju poslovanja, napomenuvši da je to omogućilo funkcioniranje Uljaniku proteklih sedam mjeseci.

„Želim reći da je riječ o privatnoj kompaniji, da je odgovornost za njeno poslovanje prije svega na Upravi te kompanije”, istaknuo je Plenković, navevši da Vlada želi da sve ono što će se moći učiniti radi pomoći radnicima i samoj kompaniji bude prije svega zakonito, ali i u skladu s obvezujućim europskim propisima o državnim potporama.

„Naravno da je hrvatsko pomorstvo i brodogradnja važna za našu zemlju, ima dugu tradiciju. Mi smo 80-tih godina prošlog stoljeća po proizvodnji bili na 3. mjestu svjetske ljestvice najvećih proizvođača brodova. Dakle, to je bilo prije 30 godina. Danas smo smo na svjetskoj ljestvici brodograđevne proizvodnje otprilike 10., s u udjelom od 0,33 posto. U europskim razmjerima Hrvatska je 3., s udjelom od 21,4 posto”, naveo je premijer.

Istaknuo je i da je u posljednjem desetljeću brodogradnja sudjelovala u zaposlenosti 2 do 5 posto te u BDP-u s 0,8 do 1,8 posto, a u izvozu čak i do 10-15 posto.

Naveo je i da je tijekom razdoblja od stjecanja samostalnosti do danas brodogradnja sanirana s 31,3 milijarde kuna, a u toj sanaciji su osim države sudjelovali i drugi sudionici, prije svega s otpisom svojih potraživanja, odricanjem od imovine koja je proglašena pomorskim dobrom u iznosu od 7,8 milijardi kuna i dr.

Podsjetio je i da je veliki proces restrukturiranja hrvatske brodogradnje započeo i vodio se uoči stupnja Hrvatske u članstvo u EU, u sklopu koje je došlo do promjene strukture vlasništva i brodogradilišta u Splitu i u 3. Maju, dok je Uljanik tada bio jedno od rijetkih uspješnih brodogradilišta.

Napomenuo je da je s krajem 2017. godine okončano razdoblje dozvoljenih državnih potpora na ime doprinosa restrukturiranju.

Najavio je za danas poslijepodne razgovore s Upravom Uljanika i strateškim partnerom koji je Uprava odabrala, na kojem će se vidjeti kakve su mogućnosti za iznalaženje sredstava za isplatu plaća, ali isto tako će se voditi računa o održivosti predloženog plana restrukturiranja u dijalogu s Europskom komisijom.

Kako je dodao, cijelo vrijeme Vlada će se voditi temeljnim interesima, a to su održivost radnih mjesta, funkcioniranje hrvatskog gospodarstva i prije svega postupanje o okviru onoga što zakonski okviri u ovom trenutku omogućavaju.

Predsjednik SDP-a Davor Bernardić komentirao je u srijedu izjavu ministra financija Zdrvaka Marića da Vlada pokušava naći rješenje za Uljanik ali joj je manevarski prostor sužen, rekavši kako Mariću manevarski prostor “nije bio skučen dok je spašavao tajkunske tvrtke u Hrvatskoj, primjerice Agrokor”.

“Sada kad treba spasiti hrvatsku brodogradnju koja je stoljećima na ovim prostorima i s kojom stoljećima Hrvati imaju tradiciju, sad mu je manevarski prostor skučen. To je neodgovorno. Naš zadatak je da se kao zemlja strateški odredimo prema brodogradnji. To je sektor u kojeg treba ulagati i koji treba spasiti i radnici su apsolutno u pravu,” ponovi je Bernardić, koji je danas već komentirao štrajk u Uljaniku i poručio Vladi da je smatra najodgovornijom za situaciju u tom brodogradilištu.

U zadnjih 27 godina država je dala preko 30 milijardi kuna u brodogradnju, samo u Uljanik grupu preko 12 milijardi kuna, i radnici, koji nisu dobili plaće, danas s pravom postavljaju pitanje “di su pare”, rekao je Bernardić novinarima u Varaždinu.

Ako ne radite ništa, stvari se neće riješiti same od sebe, poručio je Bernardić. Upitan hoće li oporba inzistirati na ostavci ministra zdravstva Milana Kujundžića, rekao je da stanje u zdravstvenom sustavu nikad nije bilo teže, da dugovi nikad nisu bile veći a liste čekanja duže.

Javnost je jedinstvena da on treba otići, rekao je. “Tu postoji suglasje razuma u Hrvatskoj. Što se tiče tehničkih detalja naravno da je SDP uvijek tu da pruži support jer činjenica je da nema opoziva bez potpisa SDP-a. Mislim da je to svima u Hrvatskoj jasno. Nitko drugi nije toliko velik, niti imaju dovoljan broj zastupnika,” rekao je Bernardić, koji je u Varaždin došao na Špancirfest.

Organizatorima Špancirfesta čestitao je na “sjajnoj organizaciji”. Dodao je da mu je drago što se na njemu mogu vidjeti svi tradicionalni obrti koji su održavali Varaždin i sjever Hrvatske na životu. “Možda je najvažnije da mogu vidjeti ljude koji su položili jako puno rada u sve ovo. Njima čestitam, izuzetna je čast biti dio 20. obljetnice Špancirfesta, manifestacije koja u našoj novijoj Hrvatskoj ima najdužu povijest,” rekao je predsjednik SDP-a.

Ministar gospodarstva, obrta i poduzetništva Darko Horvat u četvrtak je izjavio da Vlada želi opstanak brodogradnje i u Rijeci i u Puli ali ne na ovakav način te da će nakon današnje prezentacije Upravi i strateškom partneru modela unutar kojih se traže rješenja Vlada biti spremna za konačnu odluku. „Nakon današnjeg dana, i prezentacije i samoj upravi i nakon toga strateškom partneru modaliteta unutar kojih tražimo rješenje, mislim da ćemo biti spremni i za konačnu odluku što i kako s Uljanikom i 3. Majem”, rekao je Horvat na ulasku u Banske dvore.

Kazao je da Vlada u ovom trenutku razmišlja i želi opstanak brodogradnje i u Rijeci i u Puli, ali ne na ovakav način. „Mi želimo da brodogradnja postane profitabilna. Dokaz tome su nam i Viktor Lenac i Brodsplit. I u modelima privatizacije koje su prošli i Viktor Lenac i Brodosplit tražimo rješenje i za Pulu i za Rijeku”, izjavio je Horvan.

Odgovarajući na upit novinara prije početka sjednice Vlade može li HBOR pomoći oko Uljanika kreditom, Horvat je izjavio da u ovom trenutku unutar rješenja koja ta razvojna banka može ponuditi „jednostavno nema zakonskog okvira” na temelju kojeg bi se bez bilo kakvog realnog kolaterala izdala pozajmica ili novi kredit strateškom partneru ili Uljaniku. „Tako da ćemo morati, ako i nađemo modalitet, tražiti ga izvan HBOR-a”, ustvrdio je Horvat.

Na upit gdje će se tražiti rješenje, odgovorio je: „još uvijek u okvirima Republike Hrvatske”. Radnici riječkoga Brodogradilišta “3. maj” i pulskoga Uljanika, oko 4500 radnika zaposlenih u svih sedam društava Uljanik Grupe, nastavili su opći štrajk koji su počeli u srijedu ujutro jer im još nisu isplaćene plaće za srpanj.

Radnici 3. maja, kao i radnici cijele Uljanik Grupe, traže isplatu plaća za srpanj, koje su trebale biti isplaćenje do 15. kolovoza. U 3. maju traže i nastavak brodograđevne djelatnosti i proizvodnje, odnosno rješavanje sudbine brodogradilišta u kojemu se, iako su brodovi na navozima, ne radi jer nema novca za potreban materijal.

You may also like